hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

O uzroku i uzoricima

Erna Banić-Pajnić ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (775 KB) str. 119-146 preuzimanja: 726* citiraj
APA 6th Edition
Banić-Pajnić, E. (1990). O uzroku i uzoricima. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 16. (1-2 (31-32)), 119-146. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/83517
MLA 8th Edition
Banić-Pajnić, Erna. "O uzroku i uzoricima." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 16., br. 1-2 (31-32), 1990, str. 119-146. https://hrcak.srce.hr/83517. Citirano 05.12.2020.
Chicago 17th Edition
Banić-Pajnić, Erna. "O uzroku i uzoricima." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 16., br. 1-2 (31-32) (1990): 119-146. https://hrcak.srce.hr/83517
Harvard
Banić-Pajnić, E. (1990). 'O uzroku i uzoricima', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 16.(1-2 (31-32)), str. 119-146. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/83517 (Datum pristupa: 05.12.2020.)
Vancouver
Banić-Pajnić E. O uzroku i uzoricima. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1990 [pristupljeno 05.12.2020.];16.(1-2 (31-32)):119-146. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/83517
IEEE
E. Banić-Pajnić, "O uzroku i uzoricima", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.16., br. 1-2 (31-32), str. 119-146, 1990. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/83517. [Citirano: 05.12.2020.]

Sažetak
S djelom Liber de causis Zapad se upoznaje u dvanaestom stoljeću i pogrešno ga, sve do točne atribucije Tome Akvinskoga u trinaestom stoljeću, pripisuje Aristotelu. Toma Akvinski će u tezama nepoznata autora prepoznati temeljne postavke Proklova djela Elementatio theologica. Djelo osim postavki o uzrocima sadrži komentar čije autorstvo do danas nije precizno utvrđeno. Gučetićev komentar spomenutog djela nastao sredinom šesnaestog stoljeća imade za predložak samo teze o uzrocima, s tim da je očito da komentar teza, koji neposredno iza teza donosi Toma Akvinski, a koji Gučetić ne navodi, ipak poznaje, jer ponegdje u svom komentaru preuzima iz njega i čitave rečenice.
Za taj Gučetićev renesansni komentar djela izrazito neoplatoničke orijentacije značajno je prije svega da omogućava uvid u gotovo sve slojeve ne duhovne tradicije, što će Platonovu filozofiju posredovati Zapadu šesnaestog stoljeća. Stoga je u komentaru nadasve od interesa bilo vidjeti kako se Gučetić, kršćanski orijentirani platoničar renesanse, određuje ponajprije spram neoplatoničkih teza u izlaganju koncepcije uzroka i uzročnosti, a zatim i naspram specifičnih interpretacija arapskih filozofa (djela kojih dobro poznaje), i to napose s obzirom na njegovo primarno kršćansko polazište.
Pritom je u analizi Gučetićeva komentara naglasak stavljen na njegove interpretacije Platonove filozofije (jer se analiza i poduzima iz okvira istraživanja renesansnog platonizma).
Iz komentara se Gučetićeva kao temeljni dojam nameće izrazito koncilijatorno nastojanje oko usklađivanja različitih tradicija tumačenja uzroka i uzročnosti, te različitih stavova u okviru iste tradicije, s naglaskom na jednoj »dionizijevskoj« varijanti hijerarhijskog ustrojstva uzroka, što znači takovoj po kojoj su sve teze o uzrocima te o stupnjevanju uzroka/bića kao samostalnih činilaca u procesu stvaranja ipak podređene temeljnoj tezi o Bogu kao jedinom uzroku stvaranja, o kojem apsolutno sve ovisi, a kojemu su inteligencije i duše, niži uzroci tek pomagači u vladanju i upravljanju svim nižim.

Hrčak ID: 83517

URI
https://hrcak.srce.hr/83517

[engleski]

Posjeta: 949 *