hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Nasljeđe Islama u opusu hrvatskih mislilaca Renesanse

Ljerka Schiffler ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 45-60 preuzimanja: 276* citiraj
APA 6th Edition
Schiffler, Lj. (1989). Nasljeđe Islama u opusu hrvatskih mislilaca Renesanse. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 15. (1-2 (29-30)), 45-60. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/84076
MLA 8th Edition
Schiffler, Ljerka. "Nasljeđe Islama u opusu hrvatskih mislilaca Renesanse." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 15., br. 1-2 (29-30), 1989, str. 45-60. https://hrcak.srce.hr/84076. Citirano 03.12.2020.
Chicago 17th Edition
Schiffler, Ljerka. "Nasljeđe Islama u opusu hrvatskih mislilaca Renesanse." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 15., br. 1-2 (29-30) (1989): 45-60. https://hrcak.srce.hr/84076
Harvard
Schiffler, Lj. (1989). 'Nasljeđe Islama u opusu hrvatskih mislilaca Renesanse', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 15.(1-2 (29-30)), str. 45-60. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/84076 (Datum pristupa: 03.12.2020.)
Vancouver
Schiffler Lj. Nasljeđe Islama u opusu hrvatskih mislilaca Renesanse. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1989 [pristupljeno 03.12.2020.];15.(1-2 (29-30)):45-60. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84076
IEEE
Lj. Schiffler, "Nasljeđe Islama u opusu hrvatskih mislilaca Renesanse", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.15., br. 1-2 (29-30), str. 45-60, 1989. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84076. [Citirano: 03.12.2020.]

Sažetak
U referatu održanom 1988. g. u Parizu, na VI. simpoziju o hrvatskoj kulturi Sveučilišta Sorbonne, na temu »Hrvati i islam od ranoga srednjeg vijeka do 18. stoljeća«, pokazano je 'kako se u višeslojnosti filozofskog nasljeđa hrvatskih mislilaca-humanista razdoblja renesanse očituje dijalog s izvanevropskom, konkretno arapsko-islamskom duhovnom baštinom. Ta je baština, kao duhovna škola, nezaobilazna u svakom pokušaju povijesnoznanstvenoga pristupa spomenutoj problematici, sastavnica razvoja evropske znanosti i filozofiije, a u funkciji povijesti renesansnog aristotelizma, viitalno prisutna u središnjim filozofskim problemima djela naših erudita, polihistora, baštinika različitih misaonih tradicija. Kroz prijepise, prijevode, komentare i konfrontiranja, primjeren je govor o afirmativnom odnosno negativno-kritičkom odnosu spram djela Komentatora, a kroz to u cjelini i s recepcijom temeljnih djela islamsko-arapske provenijencije u korpusu hrvatske filozofske misli. Nizom primjera prirodnofilozofijskih djela autora kao što su Hermanus Dalmata, Janus Pannonius, Nikola Nalješković, Antun Medo, Juraj Dubrovčanin, Nikola Gučetić, Frane Petrić i drugi, razloženo je kako se problematiziraju ključni sadržaji pojedinih disciplina (metafizika, gnoseologija, moralna filozofija, kozmologija, ontologija, epistemologija), zahvaljujući otvorenosti i prijemčivosti koje karakteriziraju opuse spomenutih ličnosti, osiguravajući im trajno mjesto u horizontu evropskog filozofijskog dijaloga.

Hrčak ID: 84076

URI
https://hrcak.srce.hr/84076

[engleski]

Posjeta: 514 *