hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Gomile u Bajagiću (Dalmacija)

Ivan Marović

Fulltext: croatian, pdf (207 KB) pages 7-11 downloads: 1.243* cite
APA 6th Edition
Marović, I. (2006). Gomile u Bajagiću (Dalmacija). Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 99 (1), 7-11. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/8259
MLA 8th Edition
Marović, Ivan. "Gomile u Bajagiću (Dalmacija)." Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, vol. 99, no. 1, 2006, pp. 7-11. https://hrcak.srce.hr/8259. Accessed 19 Aug. 2019.
Chicago 17th Edition
Marović, Ivan. "Gomile u Bajagiću (Dalmacija)." Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 99, no. 1 (2006): 7-11. https://hrcak.srce.hr/8259
Harvard
Marović, I. (2006). 'Gomile u Bajagiću (Dalmacija)', Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 99(1), pp. 7-11. Available at: https://hrcak.srce.hr/8259 (Accessed 19 August 2019)
Vancouver
Marović I. Gomile u Bajagiću (Dalmacija). Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku [Internet]. 2006 [cited 2019 August 19];99(1):7-11. Available from: https://hrcak.srce.hr/8259
IEEE
I. Marović, "Gomile u Bajagiću (Dalmacija)", Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, vol.99, no. 1, pp. 7-11, 2006. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/8259. [Accessed: 19 August 2019]

Abstracts
Dva vrča pronađena na groblju u Laterzi koja se čuvaju u Muzeju Barija u Italiji potaknula su autorana raspravu o vezama i utjecajima između dviju obala Jadrana. Vrčevi su po fakturi, obliku i ukrasugotovo istovjetni s jednim vrčem pronađenim u gomili u Bajagiću kod Obrovca na području Sinja, kojipripada kulturnom facijesu cetinske kulture. Ta kultura ranog brončanog doba bila je proširena nasredišnjem dijelu istočne obale Jadrana i otocima, a seže i do središnje Bosne i istočne Hercegovine.Način ukopa u gomilama cetinske kulture može biti spaljivanje ili inhumacija pokojnika u zgrčenompoložaju unutar sanduka načinjenog od kamenih ploča. Osim u gomilama, tragove cetinske kulturenalazimo u špiljama (Škarin Samograd, zapadno od Unešića) i na otvorenim staništima, kao što jegradina Pod kod Bugojna u središnjoj Bosni. U cetinskoj kulturi jaki su utjecaji posuda s područjaKampaniji, pa autor pretpostavlja da će do sličnih otkrića doći i na daunskom prostoru. Drškesubapeninskog tipa nalaze se na različitim položajima od istočnojadranskih otoka do središnje Bosne.Uzevši u obzir ove rane veze, postaje jasniji i vrlo blizak odnos između dviju obala u rano željeznodoba.

Keywords
gomile; vrč; Bajagić; Laterza; cetinska kultura

Hrčak ID: 8259

URI
https://hrcak.srce.hr/8259

[english]

Visits: 2.045 *