Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Albert Bazala i nastava filozofije

Boris Kalin


Puni tekst: hrvatski pdf 584 Kb

str. 165-174

preuzimanja: 840

citiraj


Sažetak

U predavanju pod naslovom »Filozofija u srednjoškolskoj nastavi s osobitim obzirom na gimnazije« (god. 1905) Bazala se opire pozitivističkom duhu vremena, a posebno odijeljenosti posebnih znanosti od filozofije. Pojedina znanja i pojedine pouke u obrazovanju ne smiju, međutim, ostati u svojoj izoliranosti, nego treba da budu utkane u takve smislene spoznaje koje se odnose na cjelinu života.
Iz dvostruke težnje čovjekove (težnje za znanjem i težnje za srećom) izvire i dvostruka svrha filozofije: ona treba da bude i nazor o svijetu i nazor o životu. Nazor o svijetu neophodan je kao osnova za nazor o životu, ali on ne smije postati glavna težnja filozofije. Stavljajući u prvi plan praktičnu svrhu filozofije (primum vivere deinde philosophari) Bazal otklanja filozofiju kao »školski pojam«, pa hože filozofiju kao »svjetski pojam« (in sensu cosmico). Školskoj mudrosti on suprotstavlja životnu mudrost.
Promjena u obrazovanju ne može se postići nikakvom promjenom same naučne građe, nego promjenom shvaćanja obrazovanja: reforma dakle treba da počne od nas samih, od učitelja.
Škola treba da bude u svezi sa životom, a da bi to bila, ona treba da stoji u svezi s filozofijom. Na sasvim konkretnim primjerima, analizirajući konkretne procedure vođenja nastave, pokazuje Bazala da svaki oblik nastave i u bilo kojem nastavnom predmetu ima uvijek svoje filozofijske implikacije. Za valjan uspjeh srednjoškolske nastave svaki bi nastavnik, osim u svoju struku, morao biti upućen i u filozofiju i sociologiju, i barem u osnovne spoznaje gotovo svih
znanosti.
Za problematiku filozofije odgoja važna su još dva kraća Bazalina spisa: »O ideji nastave« (1922) i »Uvodna riječ« knjizi S.Patakija »Problemi filozofijske pedagogije« (1933). Prosvjeta znači i slobodu i potvrdu života: ona je preporod, preporađanje čovjeka. Premalo je ako se kaže da odgajanje služi životu - treba reći da se odgajanje i život međusobno poklapaju. »Odgoj je filozofija, koja je postala živim čojekom«. Odgojni rad ne može se svesti na puku tehniku, on je uvijek stvaralačko umjetničko djelovanje, a inače je tek zanat. Prosvjeta nije gotov posjed, imanje, nešto što se može gotovo dati, predavati, nego je ona osvajanje, dužnost. Ona se stječe. Nije dana, nego zadana!

Ključne riječi

Hrčak ID:

84455

URI

https://hrcak.srce.hr/84455

Datum izdavanja:

5.12.1988.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.530 *