Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Osmanski korijeni Gospića: nahija Novi u XVI. i XVII. stoljeću

Marko Šarić


Puni tekst: hrvatski pdf 811 Kb

str. 215-248

preuzimanja: 2.589

citiraj


Sažetak

Autor razmatra povijest Gospića u osmanskome razdoblju (XVI. i XVII. stoljeće) u sklopu nekoliko problemskih cjelina. Opći geopolitički, socioekonomski, etnokulturni i demografski procesi promatrani su u kontekstu pograničnih osmanskih nahija Lika (popisi iz 1528.-1530. iz 1550. godine) i Novi (popisi iz 1574. i 1604. godine) u sastavu kojih se nalazilo današnje područje grada. Posebna pozornost posvećena je utvrdi i varoši Novi kao vojnome uporištu i lokalnome upravnom središtu. Drugi problemski sklop odnosi se na pitanje prostornih i funkcionalnih struktura naselja koje osmanski izvori iz XVI. i s početka XVII. stoljeća navode kao „Gospojino Selo“ odnosno „mezru Gospić“ te se dotiče problema podrijetla imena i ubikacije. Polazeći od analize osmanskih katastarskih popisa, problematizirani su različiti aspekti povijesnoga razvoja i transformacije gospićkoga prostora. Premda područje oko donjega toka Novčice nije bilo žarište naseljenosti, osmanske su krajiške strukture prepoznale stratešku vrijednost toga prostora. Gospić je tako, zahvaljujući povoljnome prirodnom položaju, tijekom XVII. stoljeća postupno postao sve važniji čimbenik na osmanskoj
krajini u Lici o čemu izravno svjedoče i fortifikacijski objekti koje možemo smatrati svojevrsnim pretečama grada (Senkovića kula, Alića kula, a vjerojatno i palanka). Ti su objekti u promijenjenim povijesnim okolnostima u XVIII. stoljeću i anticipirali
urbani razvoj Gospića.

Ključne riječi

Gospić; Osmansko Carstvo; krajiška društva; rani novi vijek; Lika; Tromeđa

Hrčak ID:

84883

URI

https://hrcak.srce.hr/84883

Datum izdavanja:

23.7.2012.

Posjeta: 3.631 *