hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Fauna uši (Hemiptera: Aphidoidea) na lubenici

Tanja Gotlin Čuljak ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Katja Žanić ; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, Hrvatska
Smiljana Goreta Ban ; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, Hrvatska
Dean Ban ; Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Hrvatska
Gvozden Dumičić ; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, Hrvatska
Dinka Grubišić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (167 KB) str. 177-183 preuzimanja: 290* citiraj
APA 6th Edition
Gotlin Čuljak, T., Žanić, K., Goreta Ban, S., Ban, D., Dumičić, G. i Grubišić, D. (2011). THE APHID FAUNA (Hemiptera: Aphidoidea) OF WATERMELONS. Entomologia Croatica, 15 (1-4), 177-183. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/85026
MLA 8th Edition
Gotlin Čuljak, Tanja, et al. "THE APHID FAUNA (Hemiptera: Aphidoidea) OF WATERMELONS." Entomologia Croatica, vol. 15, br. 1-4, 2011, str. 177-183. https://hrcak.srce.hr/85026. Citirano 22.08.2019.
Chicago 17th Edition
Gotlin Čuljak, Tanja, Katja Žanić, Smiljana Goreta Ban, Dean Ban, Gvozden Dumičić i Dinka Grubišić. "THE APHID FAUNA (Hemiptera: Aphidoidea) OF WATERMELONS." Entomologia Croatica 15, br. 1-4 (2011): 177-183. https://hrcak.srce.hr/85026
Harvard
Gotlin Čuljak, T., et al. (2011). 'THE APHID FAUNA (Hemiptera: Aphidoidea) OF WATERMELONS', Entomologia Croatica, 15(1-4), str. 177-183. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/85026 (Datum pristupa: 22.08.2019.)
Vancouver
Gotlin Čuljak T, Žanić K, Goreta Ban S, Ban D, Dumičić G, Grubišić D. THE APHID FAUNA (Hemiptera: Aphidoidea) OF WATERMELONS. Entomologia Croatica [Internet]. 2011 [pristupljeno 22.08.2019.];15(1-4):177-183. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/85026
IEEE
T. Gotlin Čuljak, K. Žanić, S. Goreta Ban, D. Ban, G. Dumičić i D. Grubišić, "THE APHID FAUNA (Hemiptera: Aphidoidea) OF WATERMELONS", Entomologia Croatica, vol.15, br. 1-4, str. 177-183, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/85026. [Citirano: 22.08.2019.]

Sažetak
U radu je prikazana fauna lisnih uši lubenice na području doline Neretve. Lisne uši na lubenicama čine izravne štete hranjenjem, a neizravne prenošenjem virusa. Prirodnim širenjem lisnih uši, posebice vrsta Acyrthosiphon pisum (Harris), Aphis craccivora Koch, Aphis gossypii Glover i Mysus persicae (Sulzer) prenose se i virusi lubenice. Lisne uši kao prenosioci viroza u Hrvatskoj slabo su istraženi. Cilj ovog rada bio je istražiti i determinirati vrste lisnih uši
na lubenici. Poljski pokus na lubenici [Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum & (Nakai)] proveden je tijekom 2004. i 2005. godine u Opuzenu (N 43° 00’, ‘E 17° 34’, 3 m nadmorske visine) koji se nalazi u mediteranskom području, u delti rijeke Neretve, te je najvažnije uzgojno područje navedene kulture u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno postavljanjem žutih posuda (70x70x12 cm). Uzorci su skupljani jedanput tjedno. Prikupljen materijal je pregledan, a
lisne su uši izdvojene pod stereo mikroskopom (Zeiss, STEMI 2000). Uši su čuvane u epruvetama s 70 %-tnim alkoholom te determinirane po ključevima za determinaciju lisnih uši. Dominantnost je izračunata prema formuli Balogh, a uši su svrstane kao dominantne, subdominantne, recedentne i subrecedentne prema Tischler i Heydeman. Tijekom istraživanja determinirano je 70 vrsta koje su sistematizirane u 48 rodova. Tijekom 2004. ukupno je determinirano
63 vrste u 42 roda, a tijekom 2005.godine 44 vrste svrstane u 31 rod. Analiza sastava lisnih uši u obje godine istraživanja upućuju na to da su vrste Toxoptera aurantii (Boyer de Fonscolombe) (34 % u 2004. i 23 % u 2005.) i A. gossypii (15 % u 2004.i 24 % u 2005.) dominantne vrste u lubenici.

Ključne riječi
Lisne uši; lubenica; žuta posuda; Hrvatska

Hrčak ID: 85026

URI
https://hrcak.srce.hr/85026

[engleski]

Posjeta: 577 *