hrcak mascot   Srce   HID

Časopis za suvremenu povijest, Vol.38 No.3 Siječanj 2007.

Izvorni znanstveni članak

Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.

Vladimir Geiger

Puni tekst: hrvatski, pdf (472 KB) str. 1081-1100 preuzimanja: 2.354* citiraj
APA 6th Edition
Geiger, V. (2006). Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.. Časopis za suvremenu povijest, 38 (3), 1081-1100. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/8377
MLA 8th Edition
Geiger, Vladimir. "Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.." Časopis za suvremenu povijest, vol. 38, br. 3, 2006, str. 1081-1100. https://hrcak.srce.hr/8377. Citirano 10.12.2018.
Chicago 17th Edition
Geiger, Vladimir. "Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.." Časopis za suvremenu povijest 38, br. 3 (2006): 1081-1100. https://hrcak.srce.hr/8377
Harvard
Geiger, V. (2006). 'Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.', Časopis za suvremenu povijest, 38(3), str. 1081-1100. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/8377 (Datum pristupa: 10.12.2018.)
Vancouver
Geiger V. Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.. Časopis za suvremenu povijest [Internet]. 2006 [pristupljeno 10.12.2018.];38(3):1081-1100. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8377
IEEE
V. Geiger, "Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.", Časopis za suvremenu povijest, vol.38, br. 3, str. 1081-1100, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8377. [Citirano: 10.12.2018.]

Sažetak
Na temelju literature i arhivskoga gradiva prikazani su najveći logori za folksdojčere na području Hrvatske nakon Drugoga svjetskog rata, od svibnja 1945. do početka 1947. (Josipovac kod Osijeka, Valpovo, Velika Pisanica kod Bjelovara, Krndija kod Đakova, Šipovac kod Našica, Pusta Podunavlje u Baranji i Tenja/Tenjska Mitnica kod Osijeka). Logoraši, uglavnom starije osobe, žene i djeca, korišteni su kao radna snaga izvan logora, uglavno u poljoprivredi. Uvjeti boravka u logorima, posebice higijenski uvjeti i prehrana, bili su više nego oskudni i nedostatni. Prema svim pokazateljima, umiralo se većinom od bolesti, posebice tifusa, premorenosti, zime i gladi. Likvidacije nisu bile masovne i učestale, ali je bilo i zlostavljanja i ubijanja. Prema dosadašnjim spoznajama, najmanje 10.000 - 18.000 od 20.000 u zavičaju preostalih hrvatskih folksdojčera internirano je tijekom 1945. u logore, u kojima je najmanje nekoliko tisuća izgubilo život. U historiografiji, publicistici, memoarskoj literaturi, iskazima/svjedočanstvima logoraša, te članova logorske uprave, a i suvremenika te u dokumentima vrlo su različiti navodi, tvrdnje, procjene i poimenični pokazatelji/popisi o broju i strukturi logoraša i broju i strukturi žrtava u logorima za folksdojčere u Hrvatskoj. Uz sve, literatura i dokumentacija omogućuju i u pogledu logora za folksdojčere u Hrvatskoj osnovne pokazatelje.

Ključne riječi
Folksdojčeri; Hrvatska; poslijeratni logori; komunistička represija

Hrčak ID: 8377

URI
https://hrcak.srce.hr/8377

Posjeta: 3.561 *