hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

GOSPODARSKI POJAS – STRATEŠKI ČIMBENIK PROMETNO-GOSPODARSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Ivan Miloš
Dušan Rudić

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 1-12 preuzimanja: 2.047* citiraj
APA 6th Edition
Miloš, I. i Rudić, D. (2005). GOSPODARSKI POJAS – STRATEŠKI ČIMBENIK PROMETNO-GOSPODARSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE. NAŠE MORE, 52 (1-2), 1-12. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/8418
MLA 8th Edition
Miloš, Ivan i Dušan Rudić. "GOSPODARSKI POJAS – STRATEŠKI ČIMBENIK PROMETNO-GOSPODARSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE." NAŠE MORE, vol. 52, br. 1-2, 2005, str. 1-12. https://hrcak.srce.hr/8418. Citirano 24.06.2019.
Chicago 17th Edition
Miloš, Ivan i Dušan Rudić. "GOSPODARSKI POJAS – STRATEŠKI ČIMBENIK PROMETNO-GOSPODARSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE." NAŠE MORE 52, br. 1-2 (2005): 1-12. https://hrcak.srce.hr/8418
Harvard
Miloš, I., i Rudić, D. (2005). 'GOSPODARSKI POJAS – STRATEŠKI ČIMBENIK PROMETNO-GOSPODARSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE', NAŠE MORE, 52(1-2), str. 1-12. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/8418 (Datum pristupa: 24.06.2019.)
Vancouver
Miloš I, Rudić D. GOSPODARSKI POJAS – STRATEŠKI ČIMBENIK PROMETNO-GOSPODARSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE. NAŠE MORE [Internet]. 2005 [pristupljeno 24.06.2019.];52(1-2):1-12. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8418
IEEE
I. Miloš i D. Rudić, "GOSPODARSKI POJAS – STRATEŠKI ČIMBENIK PROMETNO-GOSPODARSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE", NAŠE MORE, vol.52, br. 1-2, str. 1-12, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8418. [Citirano: 24.06.2019.]

Sažetak
Gospodarski pojas Republike Hrvatske predstavlja strukturno složen i heterogen a po prirodnim bogatstvima i međunarodnim prometnim koridorima, jedinstven i za Hrvatsku osobito važan sustav. Iznimna prirodna bogatstva i nedvojbene geoprometne komparativne prednosti koje pruža Jadransko more a time i hrvatski gospodarski pojas, za našu zemlju nisu i ne mogu nikada biti sami sebi svrhom, nego su sredstvo za ostvarenje određenog cilja. Unatoč većem broju administrativnih strategija o prometnom i ostalom razvitku Hrvatske, koje su donijete od 1991. do danas, u praksi je nemoguće prepoznati i dokazati postojanje konkretnog ili stvarnog cilja naše države, a time ni sredstava i metoda za njegovo ostvarenje na području gospodarskog pojasa. Iz brojnih pozitivnih svjetskih iskustava i modela za učinkovito upravljanje morem i morskim bogatstvima, među kojima je i strategija susjedne Slovenije, koja je utvrđena još 1978. godine, može se zaključiti da se prirodni resursi i geoprometne komparativne prednosti ne mogu iskoristiti modelom apsolutno slobodne i ne- regulirane tržišne „utakmice“. Umjesto toga, u ovom istraživanju ponuđen je model logistike središnje državne vlasti, koja bi trebala, u kombinaciji slobodnog tržišta i u svijetu uobičajenih državnih protekcionizama, osigurati uvjete za rad i razvoj slobodnog poduzetništva na području pomorskoga gospodarskog pojasa, a u kombinaciji s morskim područjima i resursima njegova okruženja, uz uporabu koncesija kao međunarodno priznatog i dokazanog instituta za učinkovito korištenje javnim dobrom (dobrom u općoj upotrebi), kao što je more i pomorsko dobro na području naše zemlje.

Ključne riječi
pomorsko dobro; gospodarski pojas; koncesija; međunarodni koridori; sigurnost; kabotaža; prirodno bogatstvo; međunarodne konvecije; baština čovječanstva; supstrat

Hrčak ID: 8418

URI
https://hrcak.srce.hr/8418

[engleski]

Posjeta: 2.689 *