hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Herman Dalmatinac (11/12 st.): Putokaz u tamno porijeklo evropske znanonosti (?)

Franjo Zenko

Puni tekst: hrvatski, PDF (2 MB) str. 15-29 preuzimanja: 310* citiraj
APA 6th Edition
Zenko, F. (1986). Herman Dalmatinac (11/12 st.): Putokaz u tamno porijeklo evropske znanonosti (?). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 12. (1-2 (23-24)), 15-29. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/85881
MLA 8th Edition
Zenko, Franjo. "Herman Dalmatinac (11/12 st.): Putokaz u tamno porijeklo evropske znanonosti (?)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 12., br. 1-2 (23-24), 1986, str. 15-29. https://hrcak.srce.hr/85881. Citirano 25.05.2020.
Chicago 17th Edition
Zenko, Franjo. "Herman Dalmatinac (11/12 st.): Putokaz u tamno porijeklo evropske znanonosti (?)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 12., br. 1-2 (23-24) (1986): 15-29. https://hrcak.srce.hr/85881
Harvard
Zenko, F. (1986). 'Herman Dalmatinac (11/12 st.): Putokaz u tamno porijeklo evropske znanonosti (?)', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 12.(1-2 (23-24)), str. 15-29. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/85881 (Datum pristupa: 25.05.2020.)
Vancouver
Zenko F. Herman Dalmatinac (11/12 st.): Putokaz u tamno porijeklo evropske znanonosti (?). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1986 [pristupljeno 25.05.2020.];12.(1-2 (23-24)):15-29. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/85881
IEEE
F. Zenko, "Herman Dalmatinac (11/12 st.): Putokaz u tamno porijeklo evropske znanonosti (?)", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.12., br. 1-2 (23-24), str. 15-29, 1986. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/85881. [Citirano: 25.05.2020.]

Sažetak
U prvom dijelu razmatra se duhovni i intelektualni kontekst istraživanja u svijetu i u Hrvatskoj koja su od početka 19. stoljeća (A. Jourdain) identificirala lime Hermana Dalmatinca (Hermanus Dalmata) i utvrđivala značenje njegova djela za konstituiranje latinskog kristianiziranog aristotelizma i aristotelocentrizma. Bitnu karakteristiku tog konteksta vidi autor u krizi identiteta evropskog duha koju je 'izazvala Newtonova nova kozmologijska sinteza, Kantom radikalno uzdrmano povjerenje u teologiziranu metafiziku i francuska revolucija. Ta kriza izražava se u filozofiji prekidom organskog razvoja njezine tradicije, što se kompenzira, na primjer, kritičko-filologijskom izdanjima Aristotela i povijesno-filozofijskim rekonstrukcijama latinskog aristotelizma.
U drugom dijelu razmatra se Hermanov prevodilački rad, posebno značenje njegova prijevoda aristotelovski: utemeljenog Abu Ma'sharovog Introductoriuma preko kojeg je latinskokršćanski Zapad u 12. stoljeću prvi put upoznao Aristotelovu prirodnu filozofiju (R. Lemay). U trećem dijelu razmatra se do sada utvrđeno značenje De essentiis (Haskins, Lemay), s posebnim kritičkom osvrtom na tezu o Hermanovom aristotelizmu bez poznavanja Aristotelovih libri naturales (Lemay).
U posljednjem dijelu -raspravlja se o pravom predmetu De essentiis i Hermanovoj metodi u tom astrologijskom traktu. Autor vidi pravi predmet tog traktata u onom srednjem (medium) što je između najviše krajnosti (suprema extremitas = osam sfera) i onog najnižeg (terminus infimus = zemlja), a što snagom svog položaja u sredini spaja cjelinu svemira (tota unirversitas), podstiče miješanje čistih elemenata i uobličuje miješano (mixta). To je ujedno predmet astrologije koju Herman upoznaje kao novu znanost čiji predmet razvija i samostalno istražuje u De essentiis.

Hrčak ID: 85881

URI
https://hrcak.srce.hr/85881

[engleski]

Posjeta: 557 *