hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Ishodište Petrićve promišljanja jednog

Erna Banić-Pajnić ; Sveučilište u Zagrebu, Centar za povijesne znanosti, Odjel za povijest filozofije, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, PDF (3 MB) str. 99-126 preuzimanja: 214* citiraj
APA 6th Edition
Banić-Pajnić, E. (1986). Ishodište Petrićve promišljanja jednog. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 12. (1-2 (23-24)), 99-126. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/85898
MLA 8th Edition
Banić-Pajnić, Erna. "Ishodište Petrićve promišljanja jednog." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 12., br. 1-2 (23-24), 1986, str. 99-126. https://hrcak.srce.hr/85898. Citirano 28.05.2020.
Chicago 17th Edition
Banić-Pajnić, Erna. "Ishodište Petrićve promišljanja jednog." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 12., br. 1-2 (23-24) (1986): 99-126. https://hrcak.srce.hr/85898
Harvard
Banić-Pajnić, E. (1986). 'Ishodište Petrićve promišljanja jednog', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 12.(1-2 (23-24)), str. 99-126. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/85898 (Datum pristupa: 28.05.2020.)
Vancouver
Banić-Pajnić E. Ishodište Petrićve promišljanja jednog. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1986 [pristupljeno 28.05.2020.];12.(1-2 (23-24)):99-126. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/85898
IEEE
E. Banić-Pajnić, "Ishodište Petrićve promišljanja jednog", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.12., br. 1-2 (23-24), str. 99-126, 1986. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/85898. [Citirano: 28.05.2020.]

Sažetak
U članku se konstatira da Petrić, preuzimajući problem jednog, što čini okosnicu njegova djela Nova filozofija o sveopćem, biva karikom u nepreglednom nizu onih koji su se prije i poslije njega bavili ovim problemom, što predstavlja jedno od ključnih pitanja filozofije.
Tom tradicijom biva onda određen problematski krug iz kojega se nastoji razvidjeti na koje se je uzore u toj tradiciji promišljanja jednog Petrić oslanjao, te sagledati specifičnost njegovih rješenja.
Čitavo raspravljanje o jednom načelu dovodi se ponajprije u vezu s misaonim pretpostavkama djela Nova de universis philosophia (pa tako i njegovog dijela Panarchia gdje se explicite bavi spomenutim problemom), iznijetim u ranijem djelu Discussiones peripateticae. Ondje Petrić, naime, na osnovi kritičke proradbe Aristotelove filozofije te na temelju usporedbe ove s pitagorejsko-platoničko-egipatsko-kaldejskom duhovnom tradicijom, naznačava smjer kojim. će se kretati u zgradnji svoje »nove« filozofije, a koja hoće biti i filozofija i sapijencija (teologija), u stvari jedna »pia philosaphia«.
Rješavanje problema jednog-počela u Novoj filozofiji predstavlja razradu tog projekta zacrtanog u Discussiones.
Na temelju Petrićeva teksta Panarchije izlučene su potom temeljne teze o jednom-počelu, da bi se zatim u kritičkom distanciranju spram uobičajenih kvalifikacija Petrićeve filozofije (kao »neoplatoničke«) pokušalo točnije odrediti karakter njegovih rješenja, i to na pretpostavci uvažavanja onih segmenata tradicije promišljanja jednog, na koje se Petrić expressis verbis poziva i čija je recepcija u njegovu sustavu evidentna. Tako se pokazuje da su u njegovu pristupu problemu jednog, te u njegovim konačnim rješenjima, uz neospornu predlošku u neoplatoničkim filozofima prisutni i elementi cjelokupne neo-platoničke tradicije, pa tako i Kaldejskih proroštava i Hermetičkih spisa. To napose dolazi do izražaja u pojedinim segmentima njegova nacrta ali onda i u osnovnoj liniji utemeljenja njegova tumačenja zbilje. Radi se prije svega o onim dijelovima toga tumačenja gdje se jedno-počelo razlučuje u jedno-samo-jedno-nadilazno, nespoznatljiivo jedno - te bitno jedno, razlučeno jedno, prvu jednoću, ukupnost sviju jednoća - koju će razludžbu na predlošku onih spisa u srednjem dijelu Panarchije izložiti u smislu trojednog počela (jedn-prvi um, drugi um te ljubav spram prvotnog jednog kao obrat u izvor), te je dovesti u vezu s kršćanskim naukom o Trojstvu, pa odnos aspekata jednog-počela uspostaviti kao odnos božanskih osoba. To će, pak, dalekosežne posljedice imati s obzirom na temeljnu liniju Petrićeva razvijanja odnosa jedno-počelo-sve (počelo Jedno-sve) koje napose dolaze do izražaja u posljednjim knjigama Panarchije, u kojima i opet, oslanjajući se na spomenute spise, razvija teze o Bogu (a Bog i jedno=isto) koji je sve (svebitak) i u svemu, zapravo ono po čemu sve jest kao ono što se kroz sve pokazuje, kroz ono, naime, da to jest, a po biti (umu kao tvorcu s jednim su-bitnim), ujedno kroz ono što to jest, dakle teze o nad-bitnom jednom - beskonačnoj mogućnosti da bude bića, s principom pro-izvođenja, pro-izlaženja u volji da bude bića, vezanoj uz tvorački um.

Hrčak ID: 85898

URI
https://hrcak.srce.hr/85898

[engleski]

Posjeta: 389 *