Izvorni znanstveni članak

Jezični identitet hrvatske iseljeničke zajednicu u Čileu

Josip Lasić orcid.org/0000-0001-5254-7903 ; Filozofski fakultet u Splitu

Sažetak

Sažetak
Početak velikih migracija hrvatskoga naroda u južnoameričku državu Čile događao se krajem
19. i početkom 20. stoljeća, a uzroci odlaska bili su uglavnom socijalne prirode (ekonomska kriza,
glad, neimaština, nezaposlenost,…). Prvi useljenici bili su Dalmatinci s otoka Brača i Hvara te
primorskoga mjesta Mimice pored Omiša. Novi život na dalekom kontinentu, integracija, suživot,
očuvanje etničkog i kulturnog identiteta dugo su već zanimljiva i neiscrpna tema povijesnih,
socioloških i geografskih istraživanja, ali i lingvistike. U ovom će se radu dati prikaz u kolikoj
se mjeri, kako i gdje očuvao hrvatski jezik u pojedinim čileanskim gradovima Punta Arenasu,
Porveniru, Iquiqeu, Antofagasti, Santiagu i Concepcionu. Danas u spomenutim gradovima i okolici
živi velik broj potomaka hrvatskih useljenika pa će uvid u rad i djelovanje škola, ustanova i centara
koji, na bilo kojoj od razina ili oblika, provode i izvode nastavu i aktivnosti djelomičnim korištenjem
hrvatskoga jezika, dati sliku o egzistenciji hrvatskoga jezika na španjolskom govornome području.
Uz to, preliminarno će se potaknuti i pitanje je li i na koji način moguće zaustaviti ili barem usporiti
gubljenje hrvatskoga jezika, a njime i identiteta, u najvećoj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici južne
hemisfere.

Ključne riječi

Čile; iseljeništvo; hrvatski jezik; integracija – adaptacija - jezični identitet

Hrčak ID:

86318

URI

https://hrcak.srce.hr/86318

Datum izdavanja:

15.12.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.139 *