Izvorni znanstveni članak
Zbilja o hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru u poeziji Vladimira Nazora
Marko Dragić
orcid.org/0000-0001-5362-6814
; Filozofski fakultet u Splitu
Sažetak
Sažetak
Vladimir Nazor je 1903. godine u Zadru, temeljem povijesnih vrela
i predaja, napisao pjesme o hrvatskim kraljevima i dopunjavao ih do
1930. godine. U ovom radu govori se o kralju Dmitru Zvonimiru. Nakon
smrti kralja Petra Kešimira IV. Velikog, Hrvatska se našla u kaotičnom
stanju. Nezadovoljnici su 1074. godine za kralja izabrali Slavca, kojega
je normanski zapovjednik zarobio u studenom 1075. godine. Hrvatska
je tada ostala bez kralja. Polovicom 1075. godine gotovo jednodušno
za kralja Dalmacije i Hrvatske izabran je Dmitar Zvonimir. Oženio se
1065. godine Jelenom, kćerkom mađarskoga kralja Bele I. Za vrijeme
Zvonimirova kraljevanja hrvatski narod živio je u blagostanju te je u
narodu ostalo sjećanje na „dobroga kralja“. Bio je vjerni saveznik pape
Grgura VII. Sin Radovan umro je za kraljeva života. Ljetopis popa
Dukljanina (12. st.), te mađarsko-poljska kronika iz 13. ili 14. st., kao i
kronika hrvatskoga franjevca Ivana Tomašića iz 16. stoljeća, govore da
su kralja 1089. godine ubili njegovi suradnici koje je sazvao na Sabor,
na lokalitetu Pet crkava u Kosovu polju kod Knina, da im pročita pismo
pape koji je od njega tražio da uputi vojsku da oslobodi Kristov grob.
Ferdo Šišić je 1886. godine zapisao predaju o silovitom umorstvu
kralja. U tradiciji Hrvata je Zvonimirova kletva kojom je, umirući,
prokleo Hrvate da nad njima tisuću godina vlada tuđi jezik. Zbilja
o hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru u poeziji Vladimira Nazora u
potpunom je suglasju s povijesnim vrelima.
Ključne riječi
hrvatski kralj Dmitar Zvonimir; Hrvati; silovito umorstvo; Zvonimirova kletva
Hrčak ID:
86383
URI
Datum izdavanja:
15.10.2011.
Posjeta: 6.984 *