Prethodno priopćenje

Pridobivanje, rezerve i transport prirodnog plina u Republici Hrvatskoj

Josipa Velić orcid.org/0000-0002-2015-1418 ; Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Department of Geology and Geological Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia
Dragan Krasić ; Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship, Directorate of Mining, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Croatia
Ivan Kovačević ; Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Od 2003. do 2010. iscrpljeno je 21.427,128×106 m3 prirodnoga plina. Uočljivo je opadanje pridobivanja plina unutar Panonskoga bazena. U Jadranskom podmorju je suprotno. Hrvatska ima 76.903,991×106 m3 preostalih ukupno utvrđenih rezervi prirodnoga plina. Preostalih bilančnih rezervi ima 26.216,393×106 m3; od toga je 12.223,770×106 m3 u Jadranskom podmorju, a 13.992,623×106 m3 u Panonskom bazenu. Procijenjeno smanjenje domaće eksploatacije nakon 2014., kada će se uvoz i domaća eksploatacija izjednačiti, bitno će utjecati na gospodarstvo i ostale potrošače. Prema predviđanjima uvozit će ga se u 2030. oko 7 milijardi m3. Dužina transportnog sustava plina u Hrvatskoj je 2113 km na koji je priključeno pridobivanje, PSP Okoli, 37 distribucijskih sustava i 27 izravnih plinovoda krajnjih kupaca. Moguća su tri dobavna pravca: Nabucco, Južni tok i IAP (Ion-Adriatic Pipeline). Izgradnja LNG terminala trebala bi dati snažan doprinos daljnjem razvoju hrvatskog energetskog sustava i gospodarstva.

Ključne riječi

Hrvatska; pridobivanje; prirodni plin; rezerve; transport

Hrčak ID:

86740

URI

https://hrcak.srce.hr/86740

Datum izdavanja:

19.9.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.664 *