Pregledni rad
Etičnost i profesionalizam smjesta
Mirko Štifanić
; Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Iva Rinčić
; Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Kontinuirana edukacija društveno-humanističkim sadržajima čini obavezni dio kurikuluma svih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj. Središnji cilj spomenute edukacije sadržan je u ideji da budući liječnici stjecanjem diplome ne postanu samo vrsni stručnjaci, već i profesionalci, s temeljnim etičkim znanjima i izgrađenim etičkim načelima. Njihovim izostankom liječnik je nespreman za obavljanje svog zanimanja, te olako započinje s nemoralnim i nezakonitim postupcima prema bolesnicima, uključujući nepoštivanje autonomije i digniteta bolesnika, zaradu na patnji i boli nemoćnih i bolesnih i konačno - korupciju. U politiziranom javnom zdravstvu tranzicijskog društva takve su pojave vrlo prisutne, te su izraz kompleksnijih društvenih promjena, gubitka vrijednosti i uzdrmanosti institucija.
Strukturalne promjene na razini društva tako se očituju i na razini medicinske struke, ali i pojedinaca, pri čemu etičnost, jedna od temeljnih odlika zdravstva, stagnira, nazaduje, a nerijetko i propada. Izostanak etike najpogubniji je upravo u liku liječnika: liječnik je nerijetko nehuman, ne poštuje ljudske vrijednosti i profesionalne norme, te stvara specifičan oblik tranzicijske "etičnosti i profesionalizma". Takva tranzicijska ("stara") etičnost i ("stari")
profesionalizam prijetnja su dostojanstvu i pravima bolesnika, ugledu cjelokupne medicinske profesije, a dugoročno ugrožavaju i osnove medicine i zdravstva kao sustava društvene stabilnosti i povjerenja. Kvalitativan obrat u smjeru liječnikove predanosti bolesnikovoj dobrobiti postaje moguć tek uvođenjem "nove" (posttranzicijske) etičnosti i profesionalizma - smjesta. Spomenuto, međutim, postaje tek formalno priželjkivan i moguć cilj, ako se uspostava i provedba
procesa uvođenja etičnosti i profesionalizma prepusti onim strukturama čije su jedine odgovornost politička i ekonomska (u smislu smanjenje zdravstvenih troškova). Raskorak između formalne i stvarne (kulture) etičnosti i profesionalizma na taj način postaje sve veći, a ostvarivanje temeljnih ciljeva zdravstva u zemljama tranzicije, uključujući Hrvatsku, opasno dovedeno u pitanje.
Zaključno, razvoj posttranzicijske ("nove") kulture etičnosti i profesionalizma liječnika ne smije biti slučajan, prigodničarski, odnosno stihijski pokušaj ublažavanja već nastale štete, nego interdisciplinarno definiran i kvalitetno vođen proces, jasno definirane strukture, metoda provedbe, etapa realizacije i očekivanih ishoda ciljeva. S obzirom na nužnost stvaranja javnog zdravstva kao boljeg mjesta za bolesnike i liječnike, ali i stabilnog društvenog podsustava,
ostvarivanje spomenutog procesa zahtijeva uključivanja i angažman aktera na svim društvenim razinama (liječnika emancipiranih od politike, bolesnika uključenih u odlučivanje i nadzor zdravstvenog sustava, te političara svjesnih važnosti učinkovitosti, ali i humanosti
sustava javnog zdravstva).
Ključne riječi
politizirano zdravstvo; tranzicijska ("stara") etičnost i profesionalizam; posttranzicijska ("nova") etičnost i profesionalizam – smjesta
Hrčak ID:
87434
URI
Datum izdavanja:
2.4.2012.
Posjeta: 1.916 *