hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Filozofija grada

Ljerka Schiffler ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, PDF (3 MB) str. 3-27 preuzimanja: 399* citiraj
APA 6th Edition
Schiffler, Lj. (1985). Filozofija grada. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 11. (1-2 (21-22)), 3-27. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/87501
MLA 8th Edition
Schiffler, Ljerka. "Filozofija grada." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 11., br. 1-2 (21-22), 1985, str. 3-27. https://hrcak.srce.hr/87501. Citirano 25.09.2020.
Chicago 17th Edition
Schiffler, Ljerka. "Filozofija grada." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 11., br. 1-2 (21-22) (1985): 3-27. https://hrcak.srce.hr/87501
Harvard
Schiffler, Lj. (1985). 'Filozofija grada', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 11.(1-2 (21-22)), str. 3-27. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/87501 (Datum pristupa: 25.09.2020.)
Vancouver
Schiffler Lj. Filozofija grada. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1985 [pristupljeno 25.09.2020.];11.(1-2 (21-22)):3-27. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87501
IEEE
Lj. Schiffler, "Filozofija grada", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.11., br. 1-2 (21-22), str. 3-27, 1985. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87501. [Citirano: 25.09.2020.]

Sažetak
U okviru humanističke historiografske tradicije filozofski razgovor o državi i najboljem uređenju, posebno o nizu pitanja koja su u neposrednoj svezi s upravljanjem države kao i porodicom, »državom u malom«, moguće je voditi kroz dva tipična pristupa, dva modela: ili kao futurološki nacrt, od platoničkog ideala, preko Plutarhovih, Ciceronovih, Augustinovih shvaćanja do onih Th. Morusa i T. Campanelle, fantastičkih predstava zlatnog doba, ili pak antiutopijski, u okviru realne filozofije povijesti, gdje se platonički ideal miješa s brojnim drugim koncepcijama, posebice usmjeren protiv autoriteta Platona i Aristotela. U korpusu hrvatske filozofske baštine prisutni su elementi oba modela, utopijska svijest i teorija o zajednici koja se protivi klasičnim teorijama države. Imajući pred sobom konkretne društveno-političke tvorbe i sudjelujući neposredno u upravljanju državom, neki od mislilaca postavljaju i rješavaju niz praktičkih pitanja (razlozi podizanja gradova, održanja, ekonomski, kulturni, strateški, klimatski i drugi aspekti, graditeljski, umjetnički, čak i ekološki), sabirući i afirmirajući tradicionalna i novovjekovna određenja čovjeka, prirode, čovjekove okoline i položaja čovjeka u njoj.
Od Sretna grada F. Patritiusa (F. Petrića), 1553, Deset dijaloga o povijesti, 1560, Upravljanja porodicom N. V. Gozze (N. V. Gučetića), 1589. i njegova Uređenja republika, 1591, do ideja Kotruljića, Monaldija, Vlačića, Dominisa i Križanića, razvija se i upotpunjuje interes za problematiku grada i države, života u zajednici, te mogućnosti realizacije najviših ljudskih vrijednosti. Usporedo s idejama i snovima političke reforme, javljaju se i analize društva, političkog i ekonomskog uređenja grada i sustavno kritički oblikovano mišljenje o čovjeku i društvu, te na taj način djelo naših mislilaca postaje prilog evropskom filozofskom dijalogu što se vodi stoljećima na temu spomenute problematike.

Hrčak ID: 87501

URI
https://hrcak.srce.hr/87501

[engleski]

Posjeta: 625 *