hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Federicus Grisogono: de divinis mathematicis

Erna Banić-Pajnić ; Centar za povijesne znanosti, Odjel za povijest filozofije, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, PDF (1 MB) str. 83-95 preuzimanja: 207* citiraj
APA 6th Edition
Banić-Pajnić, E. (1985). Federicus Grisogono: de divinis mathematicis. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 11. (1-2 (21-22)), 83-95. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/87503
MLA 8th Edition
Banić-Pajnić, Erna. "Federicus Grisogono: de divinis mathematicis." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 11., br. 1-2 (21-22), 1985, str. 83-95. https://hrcak.srce.hr/87503. Citirano 29.09.2020.
Chicago 17th Edition
Banić-Pajnić, Erna. "Federicus Grisogono: de divinis mathematicis." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 11., br. 1-2 (21-22) (1985): 83-95. https://hrcak.srce.hr/87503
Harvard
Banić-Pajnić, E. (1985). 'Federicus Grisogono: de divinis mathematicis', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 11.(1-2 (21-22)), str. 83-95. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/87503 (Datum pristupa: 29.09.2020.)
Vancouver
Banić-Pajnić E. Federicus Grisogono: de divinis mathematicis. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1985 [pristupljeno 29.09.2020.];11.(1-2 (21-22)):83-95. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87503
IEEE
E. Banić-Pajnić, "Federicus Grisogono: de divinis mathematicis", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.11., br. 1-2 (21-22), str. 83-95, 1985. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87503. [Citirano: 29.09.2020.]

Sažetak
Pokušavajući dati doprinos rasprava o intelektualnim pretpostavkama one značajne promjene u načinu naziranja i odnošenja spram svijeta što je nastupila sredinom 17. stoljeća s prvim začecima matematički utemeljene prirodne znanosti, posegnuli smo za djelima Zadranina Federika Grisogona, astrologa (astronoma), liječnika, matematičara i filozofa, koji je predavao na Padovanskom sveučilištu i bio ugledna osoba u talijanskim intelektualnim krugovima toga. doba (prva polovica 16. stoljeća).
Kako je u spomenutim raspravama posebno aktualiziran problem metafizičkih pretpostavki razvoja moderne znanosti, napose povezan s određenjem uloge obnovljenog interesa renesansnih mislilaca za platonizam i neoplatonizam, nastojali smo iz Grisogonovih djela, u kojima se ovaj u bavljenju problemima matematike deklarira sljedbenikom Pitagore i Platona, sagledati značajke njegova pristupa i time djelomično i pristupa matematičkom iz okvira renesansnog platonizma odnosno neoplatonizma. Pri tom smo, konstatirajući u Grisogona značajke takva pristupa, u kojem je matematičko još tematizirano• u okviru filozofijsko-teologijske problematike, ali istodobno upućuje već u nekim elementima na nov pristup (podređivanje, svega što jest broju ti konstatiranje mogućnosti promatranja svega što jest sub specie quantitatis, uvjerenje da brojčani odnosi jednoobrazno važe za svijet, dakle i za sublunarnu sferu, premda posredno preko utjecaja nebeskih tijela, isticanje korisnosti matematičkog znanja i mogućnosti njegove primjene na fizičke fenomene, aktualirziranje onog postupka u matematici kojim se apstrahira od svega osjetilnog kao znanstvenog postupka par excellence), došli do zaključka, da upravo činjenica što se u razdoblju od 1400. do 1600. mogu konstatirati postupne promjene u stavovima i pristupu matematematici, o čemu svjedoči i Grisogonov primjer, svjedoči o tome, da onaj pristup matematici, što nastupa sredinom 17. stoljeća, po kojem će ono matematičko važiti za same stvari, a što ujedno predstavlja značajnu promjenu u tumačenju i doživljavanju svijeta, a ne samo stvar unutrašnjeg razvoja matematike i njenih postupaka, ima svoje pretpostavke upravo u tom
razvoju.

Hrčak ID: 87503

URI
https://hrcak.srce.hr/87503

[engleski]

Posjeta: 342 *