hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Zdravstvene teškoće i izvori zabrinutosti adolescenata tijekom prilagodbe na srednju školu

Zlatka Kozjak Mikić ; Škola za primalje, Zagreb
Nataša Jokić Begić ; Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Tomislav Bunjevac ; Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, PDF (335 KB) str. 317-336 preuzimanja: 1.455* citiraj
APA 6th Edition
Kozjak Mikić, Z., Jokić Begić, N. i Bunjevac, T. (2012). Zdravstvene teškoće i izvori zabrinutosti adolescenata tijekom prilagodbe na srednju školu. Psihologijske teme, 21 (2), 317-336. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/89532
MLA 8th Edition
Kozjak Mikić, Zlatka, et al. "Zdravstvene teškoće i izvori zabrinutosti adolescenata tijekom prilagodbe na srednju školu." Psihologijske teme, vol. 21, br. 2, 2012, str. 317-336. https://hrcak.srce.hr/89532. Citirano 21.06.2021.
Chicago 17th Edition
Kozjak Mikić, Zlatka, Nataša Jokić Begić i Tomislav Bunjevac. "Zdravstvene teškoće i izvori zabrinutosti adolescenata tijekom prilagodbe na srednju školu." Psihologijske teme 21, br. 2 (2012): 317-336. https://hrcak.srce.hr/89532
Harvard
Kozjak Mikić, Z., Jokić Begić, N., i Bunjevac, T. (2012). 'Zdravstvene teškoće i izvori zabrinutosti adolescenata tijekom prilagodbe na srednju školu', Psihologijske teme, 21(2), str. 317-336. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/89532 (Datum pristupa: 21.06.2021.)
Vancouver
Kozjak Mikić Z, Jokić Begić N, Bunjevac T. Zdravstvene teškoće i izvori zabrinutosti adolescenata tijekom prilagodbe na srednju školu. Psihologijske teme [Internet]. 2012 [pristupljeno 21.06.2021.];21(2):317-336. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/89532
IEEE
Z. Kozjak Mikić, N. Jokić Begić i T. Bunjevac, "Zdravstvene teškoće i izvori zabrinutosti adolescenata tijekom prilagodbe na srednju školu", Psihologijske teme, vol.21, br. 2, str. 317-336, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/89532. [Citirano: 21.06.2021.]

Sažetak
Iako normativni događaj, prelazak iz osnovne u srednju školu može biti stresan. Intenzivnije manifestacije stresa (npr. psihosomatske i emocionalne teškoće) mogu ometati osnovnu zadaću učenika, odnosno, uspješno svladavanje školskoga gradiva. Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi učestalost i perzistenciju psihosomatskih i emocionalnih teškoća tijekom prvog razreda srednje škole, ovisno o vrsti programa i spolu sudionika. Istraživanje je bilo longitudinalno: u prvome je mjerenju sudjelovalo 308 učenika, u drugome 291 učenik, a longitudinalni podaci prikupljeni su od njih 266. Sudionici su ispitani: Upitnikom psihosomatskih simptoma (Vulić-Prtorić, 2005), upitnikom CORE-YP (Twigg i sur., 2009) te Ljestvicom područja zabrinutosti (Kozjak Mikić, 2011). Rezultati su obrađeni analizom varijance mješovitoga dizajna. Izraženije teškoće ima 15% do 17% sudionika. Psihosomatske teškoće blaže su i smanjuju se s vremenom, dok su emocionalne teškoće češće i perzistiraju tijekom čitavoga prvog razreda. Učestalost je teškoća povezana sa spolom i vrstom škole. Djevojke i učenici iz gimnazija imaju učestalije teškoće, a za učestalost emocionalnih teškoća značajna je i interakcija ovih varijabli (mladići iz gimnazija ne razlikuju se statistički značajno od djevojaka). Najveći su izvor zabrinutosti i stresa tijekom čitavoga prvog razreda akademski zahtjevi. Dobiveni se rezultati mogu objasniti u okviru Transakcijskoga modela stresa, kao i Tripartitnog modela emocija. U svrhu je prevencije potrebno raditi ranu trijažu učenika koji imaju psihosomatske i/ili emocionalne teškoće tijekom prilagodbe, te senzibilizirati nastavnike i roditelje za uočavanje i adekvatan pristup takvim učenicima, što su praktične implikacije istraživanja.

Ključne riječi
tranzicija; stres; adolescencija; psihosomatske i emocionalne teškoće

Hrčak ID: 89532

URI
https://hrcak.srce.hr/89532

Posjeta: 2.480 *