hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Izvori za glazbeni barok u Varaždinu

Lovro Županović

Puni tekst: hrvatski, pdf (65 KB) str. 149-152 preuzimanja: 672* citiraj
APA 6th Edition
Županović, L. (2006). Izvori za glazbeni barok u Varaždinu. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (16-17), 149-152. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/8697
MLA 8th Edition
Županović, Lovro. "Izvori za glazbeni barok u Varaždinu." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 16-17, 2006, str. 149-152. https://hrcak.srce.hr/8697. Citirano 19.02.2020.
Chicago 17th Edition
Županović, Lovro. "Izvori za glazbeni barok u Varaždinu." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 16-17 (2006): 149-152. https://hrcak.srce.hr/8697
Harvard
Županović, L. (2006). 'Izvori za glazbeni barok u Varaždinu', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (16-17), str. 149-152. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/8697 (Datum pristupa: 19.02.2020.)
Vancouver
Županović L. Izvori za glazbeni barok u Varaždinu. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2006 [pristupljeno 19.02.2020.];(16-17):149-152. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8697
IEEE
L. Županović, "Izvori za glazbeni barok u Varaždinu", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 16-17, str. 149-152, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8697. [Citirano: 19.02.2020.]

Sažetak
U ovom tekstu autor spominje pet je mogućih izvorišta glazbenog baroka u Varaždinu. To su: isusovačka crkva, franjevački samostan, samostan uršulinki, župna crkva Sv. Nikole i, samo uvjetno, Musikverein. Prikazujući precizno svaki od mogućih izvora autor naglašava da o prvom izvorištu ( isusovačka crkva) nije sačuvano ništa, dok se kod franjevaca (drugo izvorište) mogu naći dosta bogata građa koju u prvom redu tvore tri «omašna rukopisna kantuala s ukupno 51 misom te još jedan kantual s koralnim misama i gradualima». (To je tzv. Remetinečki kantual iz 1707. i dva kantuala o. Konrada Potočnika iz 1731. i 1732. koji su u Varaždin doprli iz Križevaca nakon ukinuća tamošnjeg samostana 1786.) U trećem izvoru, a riječ je o samostanu sestri uršulinki, nalazimo neprocjenjivo bogatstvo glazbene građe pretežno duhovne ali i svjetovne sadržajnosti što posebno dugujemo velezaslužnom znanstveniku / istraživaču ovoga grada, pok. Krešimiru Filiću. On ju je prvi pronašao i o tome iscrpno prozborio u svom Glazbenom životu Varaždina (1972.), a na osnovi njegova teksta bilo je moguće doći do partitura na temelju kojih je priređena građa za (danas označen kao «povijesni») koncert s naslovom VARAŽDINSKI SKLADATELJSKI KRUG S KRAJA XVIII. STOLJEĆA (1973.). U crkvi Sv. Nikole, kor .upne crkve sv. Nikole, bio je rasadište duhovnoga glazbenog stvaralaštva i inozemnih i varaždinskih glazbenika-orguljaša, među kojima i (najznačajnijeg) domaćeg sina L. I. Ebnera. što se tiče Musikvereina važno reći da je glazbenim priredbama sudjelovao i L. I. Ebner sa svojom kćeri i učenicom Marijom i tada nerijetko izvodio i (svjetovna) djela koncertnog/koncertantnog karaktera, nastala u minulom stoljeću. Najznačajnije za dvadeseto stoljeće su ipak Varaždinske barokne večeri koje stimuliranju istraživanja i prezentiranja glazbene bašćine hrvatskoga baroknog razdoblja. Prinos je zamašan i vrlo znakovit, posebice jer se pokazao inicirajućim putokazom za neke druge glazbene sredine u Hrvatskoj i prvim «utkivačem» takve građe u hrvatsku glazbenu svakodnevnicu.

Hrčak ID: 8697

URI
https://hrcak.srce.hr/8697

[engleski]

Posjeta: 1.203 *