hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Samostanski kompleksi u povijesnoj jezgri Varaždina

Đurđica Cvitanović

Puni tekst: hrvatski, pdf (420 KB) str. 173-186 preuzimanja: 1.328* citiraj
APA 6th Edition
Cvitanović, Đ. (2006). Samostanski kompleksi u povijesnoj jezgri Varaždina. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (16-17), 173-186. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/8700
MLA 8th Edition
Cvitanović, Đurđica. "Samostanski kompleksi u povijesnoj jezgri Varaždina." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 16-17, 2006, str. 173-186. https://hrcak.srce.hr/8700. Citirano 24.09.2020.
Chicago 17th Edition
Cvitanović, Đurđica. "Samostanski kompleksi u povijesnoj jezgri Varaždina." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 16-17 (2006): 173-186. https://hrcak.srce.hr/8700
Harvard
Cvitanović, Đ. (2006). 'Samostanski kompleksi u povijesnoj jezgri Varaždina', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (16-17), str. 173-186. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/8700 (Datum pristupa: 24.09.2020.)
Vancouver
Cvitanović Đ. Samostanski kompleksi u povijesnoj jezgri Varaždina. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2006 [pristupljeno 24.09.2020.];(16-17):173-186. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8700
IEEE
Đ. Cvitanović, "Samostanski kompleksi u povijesnoj jezgri Varaždina", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 16-17, str. 173-186, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8700. [Citirano: 24.09.2020.]

Sažetak
U povijesnoj jezgri Varaždina nalaze se monumentalni barokni samostani s crkvama najznačajnijih katoličkih redova, Isusovaca, Franjevaca i sestara Uršulinki.
- Ranobarokna isusovačka crkva sv. Marije građena je 1642.-1646. a kolegij od 1679.-1691. Ideator nacrta kompleksa je Isusovac Juraj Matota. Crkva spada u skupinu isusovačkih crkava sjeverne provenijencije podunavlja koja se razlikuje od rimskog tipa. Bliži joj je uzor matična crkva sv. Katarine u Zagrebu. U sklopu se nalazi i gimnazija ponovno građena u 18. st. a izolirana je zgrada konvikta sa sjemeništem koju su krajem 17. st. gradili domaći graditelji. Kolegij i zvonik su gradili štajerski graditelji.
- Franjevci su na srednjovjekovnoj lokaciji podigli trokrilni dvokatni samostan tradicijski složen oko klaustra od 1626.-1678. dogradivši u dvorištu i spojivi sa samostanom zgradu «infirmarija» (nemoćnice) sa apotekom. Povisili su srednjovjekovni zvonik 1641. Crkvu sv. Ivana Krstitelja podiju nad temeljima porušene srednjovjekovne crkve. Pozvali su graditelja iz Graza Petera Rabbu koji je od 1650.-1655. gradio ranobaroknu crkvu po uzoru na monumentalne isusovačke crkve. Tipološki je identična varaždinskoj isusovačkoj crkvi koja joj je mogla uz gradačke crkve biti uzorom.
- Samostan Uršulinki s crkvom Rođenja Isusova grade redovnice nakon dolaska iz Bratislave. Od 1716. do 1723. dovršena je crkva s glavnim samostanskim krilom kao prva stilski barokna građevina. Samostan je produljen jednim krilom orijentiranim prema dvorištu dovršenog nakon 1743. Uz ta barokna krila dograđuje domaći graditelj Jacob Erber unutrašnje krilo konvikta sa .kolom za pitomice 1777. u rokoko stilu. U monumentalnom sklopu iznimno je rješenje vitkog pročelja sa zabatnim tornjem kojeg pokriva barokno-oblikovana ploha pročelja, nad raščlanjenom donjom zonom. Motiv tornja takvog tipa nastao je među prvima u srednjoj Europi.

Hrčak ID: 8700

URI
https://hrcak.srce.hr/8700

[engleski]

Posjeta: 1.833 *