hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Gospodarstvo na pograničnom području u 17. stoljeću : primjer Koprivnice

Hrvoje Petrić

Puni tekst: hrvatski, pdf (204 KB) str. 227-258 preuzimanja: 1.918* citiraj
APA 6th Edition
Petrić, H. (2006). Gospodarstvo na pograničnom području u 17. stoljeću : primjer Koprivnice. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (16-17), 227-258. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/8703
MLA 8th Edition
Petrić, Hrvoje. "Gospodarstvo na pograničnom području u 17. stoljeću : primjer Koprivnice." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 16-17, 2006, str. 227-258. https://hrcak.srce.hr/8703. Citirano 19.09.2020.
Chicago 17th Edition
Petrić, Hrvoje. "Gospodarstvo na pograničnom području u 17. stoljeću : primjer Koprivnice." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 16-17 (2006): 227-258. https://hrcak.srce.hr/8703
Harvard
Petrić, H. (2006). 'Gospodarstvo na pograničnom području u 17. stoljeću : primjer Koprivnice', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (16-17), str. 227-258. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/8703 (Datum pristupa: 19.09.2020.)
Vancouver
Petrić H. Gospodarstvo na pograničnom području u 17. stoljeću : primjer Koprivnice. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2006 [pristupljeno 19.09.2020.];(16-17):227-258. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8703
IEEE
H. Petrić, "Gospodarstvo na pograničnom području u 17. stoljeću : primjer Koprivnice", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 16-17, str. 227-258, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8703. [Citirano: 19.09.2020.]

Sažetak
Pograničnost Koprivnice je bila izražena nakon ulaska Kaniže i prekodravskih ugarskih prostora u osmanski imperijalni sustav 1600. godine. Strateško značenje Koprivnice je bilo u tome što je osim okolnog podravskog prostora štitila prostor štajerske od osmanskih upada. Uz to, kroz čitavo se 17. stoljeće jasno može uočiti jačanje sustava veza između Koprivnice s jedne i Graza te ostalih gradskih naselja Štajerske.
Pogranični položaj je Koprivnicu pretvorio u svojevrsna vrata iz Osmanskog Carstva u prostor pod habsburškom upravom i u obrnutom smjeru. No, nesumnjiva prednost položaja Koprivnice je bila ta da se grad nalazila na križanju putova različite važnosti. Izgleda da su za razvitak gospodarskih djelatnosti bili najvažniji prometni pravci prema sjeveru (odnosno istoku) i zapadu, tj. prema Varaždinu, Kaniži, Legradu i Drnju. U prilog da se u sjevernom rubnom prostoru uz utvrdu koncentrirala gospodarska djelatnost govori činjenica da se tamo formirao veći dio podgrađa i gradskih ulica. Koncentracija stanovništva i gospodarskih djelatnosti te dobivanje prava na održavanje dva godišnja sajma stvorili su uvjete da se baš na tom prostoru formira novi barokni trg koji će postupno preuzimati primat u gospodarskom značenju, za razliku od starog renesansnog trga koji se nalazio unutar utvrde. Dio podgrađa (Pijaca) se formirao i na prostoru uz zapadna gradska vrata od kuda je polazio put prema Križevcima i Zagrebu.
Križišna uloga Koprivnice je došla do izražaja tek paralelno sa jačanjem koprivničkog gospodarstva od početka 17. stoljeća. Proučavanjem mreže putova na prostoru između rijeka Mure, Drave i Save moguće je uočiti jaču prometnu gustoću u krajnje sjevernim (Međimurje i okolica Varaždina) i južnim područjima (zagrebačka okolica). Gospodarski uspon je jasno vidljiv od 1607. godine kada pouzdano znamo da u gradu djeluje ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara, ali i pojačanom trgovačkom aktivnošću mletačkih, njemačkih i domaćih trgovaca. Gospodarsku obnovu je moguće pratiti i kasnije koja je u prvim desetljećima bila spora tako da je grad tek 1638. dobio pravo održavanja dva godišnja sajma. U Koprivnici je 1651. utemeljena malta (mitnica), a 1652. grad je dobio pravo trećeg godišnjeg sajma. U blizini grada, u susjednom trgovištu Drnju je 1660. osnovana tridesetnica (carinarnica), što govori o intenzitetu prometa i trgovine.
Osnivanje novih cehova: čizmarskog 1673., mesarskog 1697. i krojačkog ceha 1698. godine, može nam biti pokazatelj da je u posljednjoj trećini stoljeća došlo do daljnjeg razvitka pojedinih struka (u ovom slučaju čizmara, mesara i krojača) da su mogli osnovati zasebne cehove. Moguće je utvrditi da se pojava cehova podudara se s jačanjem trgovačke aktivnosti u gradu. Ta podudarnost može se jasno uočiti na početku i na samom kraju 17. stoljeća, kada dominaciju u trgovini preuzimaju pravoslavni odnosno tzv. «grčki» trgovci.

Hrčak ID: 8703

URI
https://hrcak.srce.hr/8703

[njemački]

Posjeta: 2.408 *