APA 6th Edition Šućur, Z. (2012). STAGNIRA LI DOISTA SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ?. Društvena istraživanja, 21 (3 (117)), 607-629. https://doi.org/10.5559/di.21.3.01
MLA 8th Edition Šućur, Zoran. "STAGNIRA LI DOISTA SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ?." Društvena istraživanja, vol. 21, br. 3 (117), 2012, str. 607-629. https://doi.org/10.5559/di.21.3.01. Citirano 22.04.2021.
Chicago 17th Edition Šućur, Zoran. "STAGNIRA LI DOISTA SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ?." Društvena istraživanja 21, br. 3 (117) (2012): 607-629. https://doi.org/10.5559/di.21.3.01
Harvard Šućur, Z. (2012). 'STAGNIRA LI DOISTA SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ?', Društvena istraživanja, 21(3 (117)), str. 607-629. https://doi.org/10.5559/di.21.3.01
Vancouver Šućur Z. STAGNIRA LI DOISTA SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ?. Društvena istraživanja [Internet]. 2012 [pristupljeno 22.04.2021.];21(3 (117)):607-629. https://doi.org/10.5559/di.21.3.01
IEEE Z. Šućur, "STAGNIRA LI DOISTA SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ?", Društvena istraživanja, vol.21, br. 3 (117), str. 607-629, 2012. [Online]. https://doi.org/10.5559/di.21.3.01
Sažetak Osnovni je cilj ovoga rada bio usporediti stope siromaštva u Hrvatskoj dobivene na temelju službene metodologije za praćenje siromaštva u EU-u s alternativnim pokazateljima dohodovnoga siromaštva, materijalne deprivacije i subjektivnoga siromaštva. Osim analize pokazatelja siromaštva prema pojedinim dimenzijama, primijenjen je i kumulativni pristup mjerenju siromaštva, tj. siromaštvo je mjereno prema kombinaciji više dimenzija ili mjera siromaštva. Kao izvor podataka uzeta je Anketa o potrošnji kućanstava u razdoblju od 2003. do 2008. godine. Svi alternativni pokazatelji siromaštva i pokazatelji kumulativnoga siromaštva potvrđuju da je od 2003. do 2008. došlo do osjetnoga smanjenja opsega siromaštva (stope materijalne deprivacije gotovo su prepolovljene), što je u raskoraku sa stagnantnim stopama relativnoga siromaštva (prema liniji siromaštva EU-a). Ustanovljeno je da postoji korelacija, ali ne i potpuno preklapanje između dimenzija siromaštva. Razne mjere siromaštva rezultiraju raznim profilima siromaštva. Rad je pokazao da je prilikom praćenja siromaštva nužno primijeniti više mjera siromaštva i kumulativni pristup, jer se na taj način može bolje utvrditi ne samo opseg nego i dubina siromaštva.