Jezikoslovlje, Vol. 13 No. 2, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Jezik kao političko pitanje: Slučaj zapovjednog jezika u austrougarskoj vojsci
Livia Kardum
; University College of International Relations and Diplomacy in Zagreb
Bruno Korea Gajski
; University College of International Relations and Diplomacy in Zagreb
Sažetak
Rasprava prikazuje političku krizu dualizma u višenacionalnoj Austro-Ugraskoj izazvanu ja-čanjem političke opozicije mađarskih magnata u Ugarskom parlamentu. Potakli su je krupni veleposjednici-magnati sa zahtjevom da se u ugarsku vojsku uvede mađarski kao zapovjedni jezik. Taj zahtjev je implicirao razdvajanje zajedničke vojske i osporavanje zajedničkog vr-hovnog zapovjednika cara Franje Josipa. Pitanje mađarskog jezika je zbog toga bilo prven-stveno političko pitanje, koje je u krajnjoj konsekvenci značilo daljnje slabljenje veza sa za-padnom polovicom monarhije do potpunog ugarskog otcjepljenja, ali i mogućnost daljnje ma-đarizacije ostalih nacionalnosti. Car se tome suprotstavio najavom novog izbornog zakona ko-jim bi mađarska manjina izgubila pravlast nad nemađarskom većinom u Ugarskoj. Podršku je dobio od liberalne stranke na čelu s Istvánom Tiszom koji je dobro procjenio da dualizam pr-venstveno štiti mađarske interese u Ugarskoj. Strah od novog izbornog zakona otrijeznio je i mađarske nacionaliste pa su odustali od revizije austrougarske Nagodbe, a Car je nakon toga odustao i od provedbe zakona o općem pravu glasa u Ugarskoj, vođen neposrednim politič-kim interesima iako bi upravo takav zakon pod određenim povoljnim političkim okolnostima, kojih na žalost nije bilo, mogao u perspektivi postati temelj, ne za rušenje, već za očuvanje Austro-Ugarske.
Ključne riječi
Austrougarska nagodba; car Franjo Josip; Istvan Tisza; austrougarska vojska; zapovjedni jezik u austrougarskoj vojsci; izborni zakon u Ugarskoj
Hrčak ID:
91466
URI
Datum izdavanja:
2.11.2012.
Posjeta: 4.553 *