hrcak mascot   Srce   HID

Jezikoslovlje, Vol.13 No.2 Studeni 2012.

Izvorni znanstveni članak

Učinci habsburških obrazovnih politika mjereni statističkim alatima popisa stanov-ništva

Pieter H. van der Plank ; University of Amsterdam

Puni tekst: engleski, pdf (148 KB) str. 373-393 preuzimanja: 650* citiraj
APA 6th Edition
van der Plank, P.H. (2012). Effects of Habsburg educational policies measured by census statistics. Jezikoslovlje, 13 (2), 373-393. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/91467
MLA 8th Edition
van der Plank, Pieter H.. "Effects of Habsburg educational policies measured by census statistics." Jezikoslovlje, vol. 13, br. 2, 2012, str. 373-393. https://hrcak.srce.hr/91467. Citirano 17.07.2018.
Chicago 17th Edition
van der Plank, Pieter H.. "Effects of Habsburg educational policies measured by census statistics." Jezikoslovlje 13, br. 2 (2012): 373-393. https://hrcak.srce.hr/91467
Harvard
van der Plank, P.H. (2012). 'Effects of Habsburg educational policies measured by census statistics', Jezikoslovlje, 13(2), str. 373-393. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/91467 (Datum pristupa: 17.07.2018.)
Vancouver
van der Plank PH. Effects of Habsburg educational policies measured by census statistics. Jezikoslovlje [Internet]. 02.11.2012. [pristupljeno 17.07.2018.];13(2):373-393. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/91467
IEEE
P.H. van der Plank, "Effects of Habsburg educational policies measured by census statistics", Jezikoslovlje, vol.13, br. 2, str. 373-393, Srpanj 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/91467. [Citirano: 17.07.2018.]

Sažetak
Rad se bavi multietničkim i višejezičnim aspektima Habsburške monarhije, posebice po pi-tanju školstva, njegovim učincima i podatcima o lingvističkim odrednicama stanovnika mon-arhije zabilježenim u popisu stanovništva. Nakon gotovo cijelog stoljeća dominacije nje-mačkog jezika, nacionalno buđenje naroda u Habsburškoj monarhiji prisililo je škole da se odreknu nad-nacionalnog i lingvistički uniformnog odgoja. Srednje i visokoškolsko obra-zovanje usredotočilo se na obrazovanje nove nacionalno svjesne elite iz različitih nacionalnih skupina, što je doprinijelo raspadu monarhije.
Međutim, širenje “nacionalnih jezika” dovelo je do širenja bilingvizma među srednjom i višom klasom. Ovaj se bilingvizam međutim odnosio na nacionalne manjine a ne na Austri-jance, Nijemce i Mađare, koji su se u svojim obrazovnim institucijama obrazovali isključivo jednojezično, što je u konačnici dovelo do slabljenja njihovog političkog utjecaja. Ova se ne-jednakost mora uzeti u obzir kada se uspoređuju različite vrste škola.
Jedan od uobičajenih načina istraživanja razvoja lingvističkih sposobnosti građana monarhije je uvid u rezultate desetogodišnjeg popisa stanovništva, u kojem su podatci predstavljeni unu-tar krutih dihotomija, te samo opisuju etno-lingvističke identitete, koji se, međutim, aforistički izjednačuju s političkim “nacijama”. To zahtijeva jasnije definicije, pa se u ovom radu zala-žemo za kritičko promišljanje nacionalnih i lingvističkih koncepata i definicija koje su korištene u habsburškoj historiografiji. Ekspoze različitih obrazovnih praksi u oba dijela mon-arhije: Austriji i Mađarskoj, može poslužiti kao kontekst za to promišljanje.

Ključne riječi
Austro-Ugarska; bilingvizam; obrazovanje; Židovi; manjine; nacionalizam, Habsburzi

Hrčak ID: 91467

URI
https://hrcak.srce.hr/91467

[engleski]

Posjeta: 826 *