Izvorni znanstveni članak
Značenje šuma za poljoprivrednu proizvodnju
Slavko Matić
Sažetak
Veza i suživot čovjeka i šume traje od njegovog nastanka do današnjih dana, a obilježen je kultom šume kojeg čovjek uvažava i njeguje od prvih kontakata. Čovjek je sječom, krčenjem i paljenjem šuma dobivao ogrjev i hranu te je tako stvarao uvjete za svoj opstanak. Iz straha da ne izazove bijes “šumskih moćnih bića”, za koje je vjerovao da žive u šumi, pojedine dijelove šume je ostavljao nedirnute te ih je nazivao „sveti gajevi“. Osjećao je da u šumi postoji nešto snažno i izvanzemaljsko pa je tako prije nekih 2.000 godina počeo saditi i uzgajati drveće oko kuća i stvarati perivoje i ambijent šume u kojoj je tražio mir i spokoj. Danas shvaćamo da je taj kult izazivao fenomen koji šume trajno imaju, a nazivamo ga općekorisna dobra ili funkcije šuma. Zato šume imaju izuzetno značenje i utjecaj na život i opstanak čovjeka. Općekorisna dobra šumarska znanost danas dijeli na ekološka ili zaštitna, društvena ili socijalna, te socijalno-ekofiziološka. Navedena dobra opisom njihovog značenja i vrijednošću ugrađena su u Zakon o šumama i ostale pravne dokumente koji reguliraju ulogu i položaj šuma u našem okruženju. U Zakonu o šumama navedeno je petnaest općekorisnih funkcija, a financijski se njihov doprinos i značenje razvrstavaju i obračunavaju u deset vrijednosnih skupina. Pored toga što ta dobra pozitivno utječu na životne uvjete čovjeka, isto tako većina njih ima i značajnih učinaka na poljoprivrednu proizvodnju: zaštićuju od erozije, sprječavaju pojave bujica i poplava, uravnotežuju vodni režim, povećavaju plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju, ublažavaju klimu te u procesu fotosinteze iz CO2 u drveće i ostalo šumsko bilje ugrađuju ugljik i oslobađaju kisik. Posebna i značajna veza šume i agrikulture je u činjenici da se sve naše autohtone voćarske i vinogradarske vrste, nazivane divlje, i danas nalaze u strukturi naših prirodnih šuma te su im biološka svojstva i ekološki zahtjevi usklađeni i prilagođeni mezoklimatskim i mikroklimatskim uvjetima koje šuma stvara. Temeljem svega navedenoga nužno je posebno istaknuti ekološku i biološku povezanost šuma i poljoprivrednih kultura. Svaka suvisla, prirodna šuma, stvara svoju klimu koja utječe na njezin bliži i dalji okoliš, posebice na voćarske i vinogradarske kulture. Poznato je da kod nas dobru kvalitetu grožđa i vina daju vinogradi podignuti na južnim i jugozapadnim šumovitim obroncima naših gora kao što su Plješivica, Ivančica, Kalnik, Papuk, Krndija i dr. Europski vinogradari su uočili značenje šuma za uspijevanje vinograda te podižu vinograde u okruženju šuma ili podižu šume unutar većih kompleksa vinograda, što je vidljivo na južnim padinama šumovitog Schwarzwalda u Njemačkoj te Vogeza u Francuskoj, poznatih po vrlo kvalitetnim i cijenjenim vinima. Šume Krndije, površine 22.451 ha, vrlo su stabilne, produktivne i biološki raznolike, u svom sastavu imaju četrnaest prirodnih šumskih zajednica te preko pedeset, pretežno autohtonih vrsta drveća. Pisana povijest Krndije je stara i duga kao i povijest Kutjeva i njegovih vinograda. Dolaskom katoličkoga reda cistercita 1232. počinje krčenje šuma, sadnja vinograda i drugih poljodjelskih kultura kao i izgradnja podruma i proizvodnja vina. Kutjevo, kutjevačko dobro, vinogradi i šume spominju se i za vrijeme Turaka 1698.-1773, potom 1689.-1698. kad je dobro u vlasništvu zagrebačkog kanonika i opata J. J. Babića. Isusovci upravljaju šumama i vinogradima Kutjeva 1698.-1773., Hrvatska naukovna zaklada gospodari imanjem 1773.-1880., a obitelj Turković preuzima dobro Kutjevo 1882. i u njezinom vlasništvu ostaje do 1945. Nakon 1945. dobro se orjentira na vinarstvo i vinogradarstvo te je na tom području u stalnom usponu, a sa šumama Krndije gospodare Uprave šuma u vlasništvu države Hrvatske. Tijekom duge povijesti i razvoja Kutjeva, njegovih vinograda i šuma, šume Krndije su vjerni i korisni pratioci toga razvoja i uvijek su uz vinogradarstvo i vinarstvo popunjavali i kompletirali gospodarske aktivnosti i prihode njihovih vlasnika. Bijela graševina je sorta grožđa koja se u Kutjevu na južnim obroncima Krndije uzgaja preko stotinu godina. Na tim padinama šume i vinogradi isprepleću se, izmjenjuju i okružuju te međusobno utječu jedni na druge. To je razlog, pored ostalih, što je graševina na tom području razvila takva svojstva, koja je izdvajaju i razlikuju od njezinih svih srodnica uzgajanih na drugim područjima, te je čine jedinstvenom. Dugogodišnjim uzgojem na za nju izvanredno povoljnim staništima, razvila je kvalitetna svojstva do tada neprepoznatljiva za tu sortu. To se dobrim dijelom može objasniti činjenicom da kutjevački vinogradi rastu na onim površinama gdje od iskona rastu šume Krndije. One svojim mezoklimatskim, mikroklimatskim i ostalim čimbenicima utječu na vinovu lozu, koja od iskona kao divlja raste u tim šumama, jer su ekološki zahtjevi i biološka svojstva prilagođeni optimalnim uvjetima, a upravo ih šuma svojim postojanjem te rastom i prirastom stvara. Uvjeti tla i klime dobrim su dijelom proizvod šume pa prema istraživanjima o bonitiranju tla za vinograde sudjeluju s maksimalnom ocjenom 85 %, dok svi ostali uvjeti sudjeluju s 15 %. Zbog svega navedenoga možemo tvrditi da je utjecaj šuma na poljoprivrednu proizvodnju, a posebice na vinogradarstvo i vinarstvo značajan i velik. Nužno je stoga trajno uzgajati i podizati vinograde plemenite kutjevačke bijele graševine kao i šume Krndije.
Ključne riječi
Kutjevo; graševina bijela; vino; šume; općekorisna dobra šuma; tlo; klima; Krndija
Hrčak ID:
91564
URI
Datum izdavanja:
23.10.2012.
Posjeta: 3.125 *