Stručni rad

Obnovljivi izvori energije u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Nikola Čupin

Sažetak

Suvremena kretanja u energetici idu prema promjeni politike s ciljem: 1. uštede energije povećanjem energetske učinkovitosti, 2. većem korištenju OIE i 3. smanjenju emisije stakleničkih plinova (zaštiti okoliša).
Energetska strategija Hrvatske podržava tu politiku. Potiče se proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, a očekuje se i poticanje proizvodnje topline iz obnovljivih izvora energije.
U radu se opisuju vrste i karakteristike obnovljivih izvora: vjetra, vode, sunčeve energije, biomase i bioplina kao i geotermalnih izvora.
Hrvatska je relativno bogata obnovljvim izvorima, jer njihov potencijal iznosi preko 60 % potrošnje primarne energije. Njihovim aktiviranjem moguće je znatno povećati zaposlenost i gospodarski razvoj zemlje, te dati doprinos energetskoj neovisnosti. Tom cilju pojedina vrsta obnovljivih izvora ne daje isti doprinos, što ovisi o raspoloživom prirodnom kapacitetu, razvoju domaće tehnologije i karakteristikama pojedinog obnovljivog izvora.
Proizvodnju energije iz obnovljivih izvora treba cijeniti ponajprije kao gospodarski, a ne samo ‘električni’ doprinos, te s tim nacionalnim resursom treba upravljati s aspekta društvenog, a ne privatnog interesa. U tom smislu Udruga za razvoj Hrvatske (URH) je inicirala projekt ‘Biotoplifikacija Hrvatske’, kojim se predlaže da umjesto izvoza ogrjevnog drva proizvodimo struju i toplinu iz postrojenja koje može proizvesti domaća industrija.
Bjelovarsko-bilogorska županija obiluje biomasom i geotermalnim izvorima. Uprava šuma Bjelovar (UŠP) proteže se na području sedam županija ukup-ne površine 133.000 ha. Na području Županije nalazi se geotermalni izvor Velika Ciglena, gdje se predviđa gradnja Geotermalne elektrane (GTE) snage oko 4 MW.
Mogućnosti za gospodarski razvoj Županije na temelju obnovljivih izvora, posebno biomase i geotermalnih izvora, velike su, što je potrebno planirati na županijskoj razini i poticati privatnu inicijativu, koja je u začetku. Primjerice, Drvna industrija u Čazmi opskrbljuje toplinom iz biomase Srednju školu i sportsku dvoranu, a razmišlja se i o produljenju vrelovoda do središta grada.
Preporučujemo da se biomasa koristi za gradnju manjih kogeneracijskih postrojenja do 1 MW električne snage i kotlovnica na pelete i sječku, koja će koristiti lokalnu biomasu. Veća kogeneracijska postrojenja treba izbjegavati zbog nepostojanja toplinskog konzuma i uništavanja lokalnih cesta intenzivnim prijevozom biomase. Cestovni prijevoz uostalom zagađuje okoliš.
Šuma nije koncentrirani energent, ona nije rudnik uglja niti naftna bušotina, već je rasprostranjena po širem prostoru Hrvatske i na njezino korištenje u svrhu regionalnog razvoja imaju pravo svi građani, a posebno oni u ruralnim područjima.

Ključne riječi

energetika; energetska učinkovitost; staklenički plinovi; obnovljivi izvori energije; biomasa

Hrčak ID:

91579

URI

https://hrcak.srce.hr/91579

Datum izdavanja:

23.10.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.562 *