hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti

Marjeta Mišigoj-Duraković ; Katedra za medicinu sporta i vježbanja, Zavod za kineziološku antropologiju Kineziološkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Maroje Sorić ; Katedra za medicinu sporta i vježbanja, Zavod za kineziološku antropologiju Kineziološkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zijad Duraković ; Odjel za medicinsku antropologiju i epidemiologiju, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (81 KB) str. 13-21 preuzimanja: 1.935* citiraj
APA 6th Edition
Mišigoj-Duraković, M., Sorić, M. i Duraković, Z. (2012). Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 63 (Supplement 3), 13-21. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/92073
MLA 8th Edition
Mišigoj-Duraković, Marjeta, et al. "Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 63, br. Supplement 3, 2012, str. 13-21. https://hrcak.srce.hr/92073. Citirano 20.11.2019.
Chicago 17th Edition
Mišigoj-Duraković, Marjeta, Maroje Sorić i Zijad Duraković. "Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 63, br. Supplement 3 (2012): 13-21. https://hrcak.srce.hr/92073
Harvard
Mišigoj-Duraković, M., Sorić, M., i Duraković, Z. (2012). 'Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 63(Supplement 3), str. 13-21. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/92073 (Datum pristupa: 20.11.2019.)
Vancouver
Mišigoj-Duraković M, Sorić M, Duraković Z. Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2012 [pristupljeno 20.11.2019.];63(Supplement 3):13-21. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/92073
IEEE
M. Mišigoj-Duraković, M. Sorić i Z. Duraković, "Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.63, br. Supplement 3, str. 13-21, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/92073. [Citirano: 20.11.2019.]

Sažetak
Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok oboljevanja i umiranja današnjeg stanovništva. U najznačajnije čimbenike rizika na koje je moguće djelovati ubrajamo nepravilnu prehranu, tjelesnu neaktivnost i naviku
pušenja cigareta. Tjelesna aktivnost smatra se značajnim čimbenikom, kako u primarnoj i sekundarnoj prevenciji niza kroničnih metaboličkih bolesti (debljine, hiperlipidemije, ateroskleroze, šećerne bolesti tipa 2) i s njima povezanih bolesti srca i krvnih žila (arterijska hipertenzija, koronarna bolest srca, moždani
udar), tako i u njihovom liječenju i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesnika. Brojna istraživanja provedena tijekom zadnjih pedesetak godina govore u prilog značajnog učinka redovite tjelesne aktivnosti na tradicionalne čimbenike rizika za razvoj i progresiju koronarne bolesti srca, iako mehanizmi kojima tjelesna aktivnost smanjuje rizik kardiovaskularnog obolijevanja nisu u potpunosti razjašnjeni. Novija istraživanja dokazuju da redovita tjelesna aktivnost smanjuje razine pokazatelja upale i čimbenike rizika povezane s hemostazom te djeluje na endotelnu funkciju. Za zdrave odrasle osobe preporučuju se svakodnevni aerobni oblici aktivnosti umjerenog intenziteta u trajanju od najmanje 30 minuta ili tri puta tjedno intenzivnije aerobne aktivnosti u trajanju od najmanje 20 minuta. Aktivnost može biti i u kraćim trajanjima od desetak minuta, ali ponavljana više puta tijekom dana. Dodatno se preporučuju kratke serije vježbi mišićne
izdržljivosti umjerenoga intenziteta koje valja provoditi dva puta tjedno. U sekundarnoj prevenciji i rehabilitaciji, tjelesna aktivnost propisuje se u skladu sa zdravstvenim statusom bolesnika, razinom
individualnog rizika i prilagođena je prethodno procijenjenoj funkcijskoj sposobnosti bolesnika. Od iznimne je važnosti postupno i nadzirano uvođenje u aerobnu aktivnost do umjerenog intenziteta prema individualnom funkcijskom kapacitetu te sigurno i redovito provođenje umjerene tjelesne aktivnosti.

Ključne riječi
čimbenici rizika; kardiorespiratorna sposobnost; metaboličke bolesti

Hrčak ID: 92073

URI
https://hrcak.srce.hr/92073

[engleski]

Posjeta: 2.621 *