hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Moralna dimenzija blaženstava (Mt 5,1-12)

Marijan Vugdelija ; Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu

Puni tekst: hrvatski, pdf (408 KB) str. 285-340 preuzimanja: 835* citiraj
APA 6th Edition
Vugdelija, M. (2012). Moralna dimenzija blaženstava (Mt 5,1-12). Služba Božja, 52 (3), 285-340. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/92412
MLA 8th Edition
Vugdelija, Marijan. "Moralna dimenzija blaženstava (Mt 5,1-12)." Služba Božja, vol. 52, br. 3, 2012, str. 285-340. https://hrcak.srce.hr/92412. Citirano 24.11.2020.
Chicago 17th Edition
Vugdelija, Marijan. "Moralna dimenzija blaženstava (Mt 5,1-12)." Služba Božja 52, br. 3 (2012): 285-340. https://hrcak.srce.hr/92412
Harvard
Vugdelija, M. (2012). 'Moralna dimenzija blaženstava (Mt 5,1-12)', Služba Božja, 52(3), str. 285-340. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/92412 (Datum pristupa: 24.11.2020.)
Vancouver
Vugdelija M. Moralna dimenzija blaženstava (Mt 5,1-12). Služba Božja [Internet]. 2012 [pristupljeno 24.11.2020.];52(3):285-340. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/92412
IEEE
M. Vugdelija, "Moralna dimenzija blaženstava (Mt 5,1-12)", Služba Božja, vol.52, br. 3, str. 285-340, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/92412. [Citirano: 24.11.2020.]

Sažetak
Blaženstva kao književna vrsta nisu Isusovo iznašašće.
Susrećemo ih već u antičkoj literaturi, u Starom zavjetu, u ostatku
Novoga zavjeta i u izvanbiblijskoj židovskoj literaturi. Prvotno
termin u grčkoj literaturi označuje transcendentnu sreću života
ponad brige, muke i smrti koju bogovi uživaju; u helenističkoj
epohi taj termin postaje jednostavno oznaka za sretna čovjeka.
Blaženstva su učestala i u Starom zavjetu. Starozavjetna
blaženstva po svojoj strukturi i po svome sadržaju predstavljaju
kombinaciju ohrabrenja, obećanja i akcije.
Značajno je da se blaženici uvijek označuju kao aktivna
bića, kao oni koji prakticiraju krotkost, milosrđe, čistoću srca,
kao tvorci mira, dok se na njima izvedeno blaženstvo izražava u
božanskom pasivu, dakle kao dar (oni će se utješiti, nasititi itd.).
Tek se s apokaliptikom naglašuje onostrana značajka: ona govori
o budućem spasenju onih koji hode na putu Zakona.
Isusova blaženstva kombiniraju najbolje elemente mudrosnog
učenja i apokaliptičke nade. Izvornost Isusovih blaženstava
ne leži u njihovu obliku, nego u njihovu sadržaju i njihovu
kontekstu u Isusovu navještaju, tj. u njihovoj tijesnoj povezanosti
s kraljevstvom nebeskim. Ona su pohvala onih koji su prihvatili
zahtjeve Kraljevstva Božjega. Matej tako u Blaženstvima ocrtava
put života Isusovih učenika i daje prikladan uvod u Govor na
gori.
Iako Blaženstva imaju već i u Lukinoj verziji katehetski
karakter, ipak je taj katehetski i moralni značaj daleko naglašeniji
u Matejevoj verziji Blaženstava. Autor to jasno iznosi na vidjelo detaljnom usporedbom dviju verzija Blaženstava, njihovom
preformulacijom i dodatcima novih blaženstava u Mateja.

Ključne riječi
termin “blaženstvo” u antičkoj literaturi; interpretacija biblijskih Blaženstava; Govor na gori; blaženstva kod Luke i Mateja

Hrčak ID: 92412

URI
https://hrcak.srce.hr/92412

[engleski]

Posjeta: 1.195 *