hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

RASADNIČKA PROIZVODNJA I VAŽNOST ŠUMSKOGA REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA U RH

Sanja Perić ; Hrvatski šumarski institut
Martina Tijardović ; Hrvatski šumarski institut
Milan Oršanić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Josip Margaletić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (302 KB) str. 17-26 preuzimanja: 365* citiraj
APA 6th Edition
Perić, S., Tijardović, M., Oršanić, M. i Margaletić, J. (2009). RASADNIČKA PROIZVODNJA I VAŽNOST ŠUMSKOGA REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA U RH. Radovi, 44 (1), 17-26. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/93151
MLA 8th Edition
Perić, Sanja, et al. "RASADNIČKA PROIZVODNJA I VAŽNOST ŠUMSKOGA REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA U RH." Radovi, vol. 44, br. 1, 2009, str. 17-26. https://hrcak.srce.hr/93151. Citirano 03.03.2021.
Chicago 17th Edition
Perić, Sanja, Martina Tijardović, Milan Oršanić i Josip Margaletić. "RASADNIČKA PROIZVODNJA I VAŽNOST ŠUMSKOGA REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA U RH." Radovi 44, br. 1 (2009): 17-26. https://hrcak.srce.hr/93151
Harvard
Perić, S., et al. (2009). 'RASADNIČKA PROIZVODNJA I VAŽNOST ŠUMSKOGA REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA U RH', Radovi, 44(1), str. 17-26. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/93151 (Datum pristupa: 03.03.2021.)
Vancouver
Perić S, Tijardović M, Oršanić M, Margaletić J. RASADNIČKA PROIZVODNJA I VAŽNOST ŠUMSKOGA REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA U RH. Radovi [Internet]. 2009 [pristupljeno 03.03.2021.];44(1):17-26. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93151
IEEE
S. Perić, M. Tijardović, M. Oršanić i J. Margaletić, "RASADNIČKA PROIZVODNJA I VAŽNOST ŠUMSKOGA REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA U RH", Radovi, vol.44, br. 1, str. 17-26, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93151. [Citirano: 03.03.2021.]

Sažetak
Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 43 % ukupne površine Hrvatske. Zbog velikoga šumskog bogatstva gospodarenje šumama ima posebnu ulogu u Hrvatskoj. Šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo važna su sastavnica gospodarenja šumama koje obuhvaća jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju. Niz različitih negativnih pojava, kao što su sušenje šuma, štete i nestanak šuma nakon požara, napadi raznih štetnika, jaki vjetrovi te u najnovije vrijeme promijenjene klimatske prilike, utjecale su na potrebu unapređenja šumskog sjemenarstva radi poboljšanja rasadničke proizvodnje te osnivanja kultura i plantaža. Klonske sjemenske
plantaže najvažnijih autohtonih vrsta šumskog drveća, njih 18, te 140-ak registriranih priznatih sjemenskih sastojina dobra su podloga za kontinuiranu i kvalitetnu proizvodnju šumskog sjemena. U Republici Hrvatskoj registrirana su 43 rasadnika za proizvodnju šumskoga reprodukcijskog materijala bjelogorice i crnogorice. U ovom radu prikazani su svi rasadnici prema vlasničkoj strukturi, teritorijalnom smještaju, ukupnoj površini, proizvodnom programu, vrstama drveća i načinu proizvodnje šumskoga reprodukcijskog materijala. Proizvodi se oko 20 vrsta četinjač (sjeme se skuplja na 1350 ha priznatih ili izabranih sjemenskih sastojina) te oko 20 vrsta listopadnog drveća (sjeme se skuplja na 16 309 ha priznatih ili
izabranih sastojina). Količina i kvaliteta proizvedenoga šumskog reprodukcijskog materijala varira od godine do godine, a prikazana je za razdoblje od 1992. do 2008. Najzastupljenije su sljedeće vrste bjelogorice: hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen. Od četinjača najzastupljenija je obična smreka. Analiziran je trend proizvodnje za isto razdoblje. Prikazani su i najčešći uzročnici šteta u rasadničkoj proizvodnji (gljive, kukci, glodavci, ptice, puževi, korovi) te utjecaj abiotskih čimbenika. Svi analizirani parametri upućuju na veliku važnost rasadničke proizvodnje, a daljnjom modernizacijom proizvodnog procesa osigurava se kvalitetnija proizvodnja
šumskoga reprodukcijskog materijala u rasadnicima.

Ključne riječi
rasadnička proizvodnja; šumski reprodukcijski materijal; rasadnici; bjelogorica; crnogorica

Hrčak ID: 93151

URI
https://hrcak.srce.hr/93151

[engleski]

Posjeta: 1.075 *