hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

VAŽNOST KLONSKIH SJEMENSKIH PLANTAŽA U SJEMENARSTVU I OČUVANJU GENOFONDA ŠUMSKIH VRSTA DRVEĆA U HRVATSKOJ

Davorin Kajba ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ida Katičić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivan Šumanovac ; Hrvatske šume d.o.o.
Milan Žgela ; Hrvatske šume d.o.o.

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 37-51 preuzimanja: 248* citiraj
APA 6th Edition
Kajba, D., Katičić, I., Šumanovac, I. i Žgela, M. (2009). VAŽNOST KLONSKIH SJEMENSKIH PLANTAŽA U SJEMENARSTVU I OČUVANJU GENOFONDA ŠUMSKIH VRSTA DRVEĆA U HRVATSKOJ. Radovi, 44 (1), 37-51. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/93188
MLA 8th Edition
Kajba, Davorin, et al. "VAŽNOST KLONSKIH SJEMENSKIH PLANTAŽA U SJEMENARSTVU I OČUVANJU GENOFONDA ŠUMSKIH VRSTA DRVEĆA U HRVATSKOJ." Radovi, vol. 44, br. 1, 2009, str. 37-51. https://hrcak.srce.hr/93188. Citirano 24.01.2021.
Chicago 17th Edition
Kajba, Davorin, Ida Katičić, Ivan Šumanovac i Milan Žgela. "VAŽNOST KLONSKIH SJEMENSKIH PLANTAŽA U SJEMENARSTVU I OČUVANJU GENOFONDA ŠUMSKIH VRSTA DRVEĆA U HRVATSKOJ." Radovi 44, br. 1 (2009): 37-51. https://hrcak.srce.hr/93188
Harvard
Kajba, D., et al. (2009). 'VAŽNOST KLONSKIH SJEMENSKIH PLANTAŽA U SJEMENARSTVU I OČUVANJU GENOFONDA ŠUMSKIH VRSTA DRVEĆA U HRVATSKOJ', Radovi, 44(1), str. 37-51. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/93188 (Datum pristupa: 24.01.2021.)
Vancouver
Kajba D, Katičić I, Šumanovac I, Žgela M. VAŽNOST KLONSKIH SJEMENSKIH PLANTAŽA U SJEMENARSTVU I OČUVANJU GENOFONDA ŠUMSKIH VRSTA DRVEĆA U HRVATSKOJ. Radovi [Internet]. 2009 [pristupljeno 24.01.2021.];44(1):37-51. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93188
IEEE
D. Kajba, I. Katičić, I. Šumanovac i M. Žgela, "VAŽNOST KLONSKIH SJEMENSKIH PLANTAŽA U SJEMENARSTVU I OČUVANJU GENOFONDA ŠUMSKIH VRSTA DRVEĆA U HRVATSKOJ", Radovi, vol.44, br. 1, str. 37-51, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93188. [Citirano: 24.01.2021.]

Sažetak
Sukladno razdjelbi šuma u Hrvatskoj na ekogeografske sjemenske regije i zone osnovane su tri proizvodne klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), dvije poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) te po jedna plantaža hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.), divlje trešnje (Prunus avium L.) i crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold). Fenotipska selekcija i heterovegetativno
razmnožavanje plus stabala te osnivanje klonskih sjemenskih plantaža započeto je radi ostvarenja učestalijeg uroda uroda i dobivanja genetski kvalitetnoga šumskog sjemena u kategorijama „kvalificiran“ i „testiran“. U njima se redovito provode pomotehnički zahvati, zaštita i druge mjere za održavanje sjemenskog objekta. Započeta je i procjena genetske vrijednosti majčinskih stabala u testovima potomstva i selekcija po genotipu radi povećanja stvarenja genetske dobiti. U trima plantažama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) provedene su analize genetske varijabilnosti pomoću jezgrinih i kloroplastnih mikrosatelitskih biljega. Istovremeno se provodi i očuvanje genetske raznolikosti naših vrsta šumskog drveća statičkom
metodom ex situ. Klonske sjemenske plantaže čine jezgru očuvanja genofonda, jer je odnos između veličine populacije i postotka očuvane heterozigotnosti tako sveden na minimalan gubitak ukupne aditivne genetske varija bilnosti. Klimatske promjene i novi stanični uvjeti stvorit će dodatne izazove u sjemenarstvu i gospodarenju
šumama s posljedicama utjecaja na njihovu ekonomsku i socijalnu korist te na biološku raznolikost šumskih ekosustava.

Ključne riječi
ex situ očuvanje genetske raznolikosti; šumski reprodukcijski materijal u kategoriji „kvalificiran“ i „testiran“; klimatske promjene; adaptabilnost

Hrčak ID: 93188

URI
https://hrcak.srce.hr/93188

[engleski]

Posjeta: 764 *