Izvorni znanstveni članak
Osobine i produktivnost novih kultivara krmnog sirka (Sorghum bicolor (L) Moench.)
Zvonimir Štafa
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb
Ivan Danjek
Darko Uher
Kruna Čermak-Horbec
Sažetak
Krmni (šećerni) sirak u Hrvatskoj ne zauzima ono mjesto u proizvodnji krme koje bi po vrijednosti i rezultatima trebao imati s obzirom na niz gospodarski dobrih osobina. Sije se u krmnom slijedu kao druga kultura na istu površinu tijekom proljeća i početkom ljeta, za ishranu stoke tijekom ljeta i početkom jeseni u trajanju od 80 do 100, pa i više dana. Ima veliku korijenovu masu pa bolje podnosi sušu od većine krmnih kultura. Novi kultivari krmnog sirka nježnije su stabljike, povećanog udjela lišća, jače i brže regeneriraju te daju dva i više otkosa. Mogu se koristiti za zelenu krmu košnjom ili napasivanjem i siliranjem. U trogodišnjim istraživanjima (1992.-1994.) provedenim na pokušalištu Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu ispitivano je šest kultivara šećernog sirka u intenzivnim uvjetima proizvodnje za zelenu krmu i silažu. Sjetvom sredinom i u drugoj polovici svibnja u dva otkosa postignuto je u prosjeku 70,01 t/ha (Garst 757) do 85,61 t/ha (S. Sioux) zelene mase, odnosno 13,35 (Superdan) do 15,66 (S. Sioux) t/ha suhe tvari. Najveći broj izboja po m2 utvrđen je kod kultivara Superdan koji je stoga najprikladniji za napasivanje.
Ključne riječi
krmni sirak; kultivar; osobina; prinosi; kakvoća
Hrčak ID:
93478
URI
Datum izdavanja:
12.12.1999.
Posjeta: 1.203 *