Pregledni rad
https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2259
Utjecaj mikotoksikoza na povijest
Maja Peraica
; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb
Dubravka Rašić
; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb
Sažetak
Mikotoksikoze su akutne i kronične bolesti ljudi i životinja koje uzrokuju mikotoksini, toksični produkti plijesni. Poznato je oko 400 mikotoksina, no za samo malen broj mikotoksina dokazano je da uzrokuju mikotoksikoze u ljudi. Ciljni organi djelovanja mikotoksina najčešće su jetra i bubrezi gdje se metaboliziraju, no oštećenja mogu zahvatiti živčani, respiratorni, probavni, krvotvorni, endokrini i imunosni sustav. Epidemije mikotoksikoza obično nastaju u vrijeme nestašice hrane zato što stanovništvo konzumira hranu koju ne bi jelo u normalnim okolnostima. Mikotoksikoze koje su tijekom povijesti zahvatile velika područja uzrokovale su demografske promjene, migracije i utjecale su na ishod ratova te su time promijenile tijek povijesti. Takvih golemih epidemija mikotoksikoza danas više nema zbog toga što je prehrana raznovrsna, žitarice više nisu osnovna hrana, a proizvodnja i skladištenje žitarica znatno su napredovali. U razvijenim zemljama znanstvenici su zabrinutiji zbog trajne izloženosti ljudi niskim koncentracijama mikotoksina koji mogu imati kancerogeni učinak jer se njihova prisutnost u žitaricama i drugoj hrani ne može izbjeći. Mikotoksikoze se danas javljaju većinom u tropskim i suptropskim područjima, i to u malenim zajednicama ljudi koje se hrane zajedno (tvornice, škole i sl.). U radu su prikazane mikotoksikoze koje su utjecale na povijest čovječanstva.
Ključne riječi
alimentarna toksična aleukija; deseto biblijsko zlo; ergotizam; gnojna maligna vrućica; spora bolest živčanog sustava
Hrčak ID:
93663
URI
Datum izdavanja:
14.12.2012.
Posjeta: 2.222 *