hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Nacionalni kurikulum u europskim zemljama i Hrvatskoj: komparativan prikaz

Branislava Baranović ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (227 KB) str. 181-200 preuzimanja: 1.619* citiraj
APA 6th Edition
Baranović, B. (2006). Nacionalni kurikulum u europskim zemljama i Hrvatskoj: komparativan prikaz. Sociologija i prostor, 44 (172/173 (2/3)), 181-200. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/93788
MLA 8th Edition
Baranović, Branislava. "Nacionalni kurikulum u europskim zemljama i Hrvatskoj: komparativan prikaz." Sociologija i prostor, vol. 44, br. 172/173 (2/3), 2006, str. 181-200. https://hrcak.srce.hr/93788. Citirano 11.08.2020.
Chicago 17th Edition
Baranović, Branislava. "Nacionalni kurikulum u europskim zemljama i Hrvatskoj: komparativan prikaz." Sociologija i prostor 44, br. 172/173 (2/3) (2006): 181-200. https://hrcak.srce.hr/93788
Harvard
Baranović, B. (2006). 'Nacionalni kurikulum u europskim zemljama i Hrvatskoj: komparativan prikaz', Sociologija i prostor, 44(172/173 (2/3)), str. 181-200. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/93788 (Datum pristupa: 11.08.2020.)
Vancouver
Baranović B. Nacionalni kurikulum u europskim zemljama i Hrvatskoj: komparativan prikaz. Sociologija i prostor [Internet]. 2006 [pristupljeno 11.08.2020.];44(172/173 (2/3)):181-200. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93788
IEEE
B. Baranović, "Nacionalni kurikulum u europskim zemljama i Hrvatskoj: komparativan prikaz", Sociologija i prostor, vol.44, br. 172/173 (2/3), str. 181-200, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93788. [Citirano: 11.08.2020.]

Sažetak
U ovome su tekstu prikazani rezultati komparativne analize okvirnih nacionalnih
kurikuluma za obvezno obrazovanje u 11 europskih zemalja te u Hrvatskoj.
Te`i{te je bilo na analizi formalno-strukturnih aspekata nacionalnih kurikuluma.
Analiza je pokazala da, pored sli~nosti u osnovnoj strukturi (zajedni~ke komponente),
izme|u nacionalnih kurikuluma postoje i razlike koje upu}uju na njihovu
kontekstualnu uvjetovanost. U tom smislu zamije}eni su utjecaji dviju osnovnih kurikulumskih
politika: 1. centralizirane politike s predmetno-preskriptivnim kurikulumom
(srednjoeuropske zemlje); 2. decentralizirane politike, s fleksibilnim nacionalnim
kurikulumskim okvirom koji implicira visok stupanj autonomije {kola u njegovoj
prilagodbi vlastitom profilu i potrebama sredine u kojoj djeluju (Nizozemska,
skandinavske zemlje, Velika Britanija).
Tako|er je vidljivo da postoji tendencija slabljenja predmetnog pristupa u korist
razvoja integriranoga i koherentnog kurikuluma (uvode se kurikulumska podru~ja,
krozkurikulumske teme ili moduli, integrirani predmeti). Bez obzira na razlike u
pristupu i kurikulumskoj koncepciji, nacionalni kurikulumi svih analiziranih zemalja
predstavljaju outcome based kurikulume, orijentirane na uvo|enje kompetencija potrebnih
za razvoj dru{tva znanja. U komparaciji s analiziranim kurikulumima, u spomenutih
jedanaest zemalja hrvatski je kurikulum jo{ uvijek tradicionalan (predmetno-
preskriptivan), bez dovoljne zastupljenosti sadr`aja i komponenti koje bi omogu}
avale razvoj novih kompetencija za `ivot mladih u dru{tvu znanja.

Ključne riječi
nacionalni okvirni kurikulumi; predmetni kurikulumi; kurikulumske komponente; kompetencije za društvo znanja; europske zemlje; Hrvatska

Hrčak ID: 93788

URI
https://hrcak.srce.hr/93788

[engleski] [francuski]

Posjeta: 2.808 *