 |
|
 |
Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci : časopis za ekonomsku teoriju i praksu, Vol. 30 No. 2, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Ukupna faktorska energetska efikasnost u zemljama Europske unije
Nela Vlahinić-Dizdarević
orcid.org/0000-0002-2317-0446
; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Alemka Šegota
; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
| Puni tekst: engleski, pdf (542 KB) | str. 247-265 | citiraj | |
|
APA 6th Edition Vlahinić-Dizdarević, N. i Šegota, A. (2012). Total-factor energy efficiency in the EU countries. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 30 (2), 247-265. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/93898 MLA 8th Edition Vlahinić-Dizdarević, Nela i Alemka Šegota. "Total-factor energy efficiency in the EU countries." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol. 30, br. 2, 2012, str. 247-265. https://hrcak.srce.hr/93898. Citirano 16.01.2021. Chicago 17th Edition Vlahinić-Dizdarević, Nela i Alemka Šegota. "Total-factor energy efficiency in the EU countries." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci 30, br. 2 (2012): 247-265. https://hrcak.srce.hr/93898 Harvard Vlahinić-Dizdarević, N., i Šegota, A. (2012). 'Total-factor energy efficiency in the EU countries', Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 30(2), str. 247-265. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/93898 (Datum pristupa: 16.01.2021.) Vancouver Vlahinić-Dizdarević N, Šegota A. Total-factor energy efficiency in the EU countries. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci [Internet]. 2012 [pristupljeno 16.01.2021.];30(2):247-265. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93898 IEEE N. Vlahinić-Dizdarević i A. Šegota, "Total-factor energy efficiency in the EU countries", Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol.30, br. 2, str. 247-265, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93898. [Citirano: 16.01.2021.] |
|||
Sažetak
Cilj je ovog istraživanja utvrditi promjene u energetskoj efikasnosti na makroekonomskoj razini u zemljama EU u razdoblju od 2000. do 2010. i usporediti dobivene rezultate s tradicionalnim pokazateljem energetske efikasnosti. Korišten je DEA CCR-inputu usmjereni model kako bi se analizirala efikasnost korištenja tri inputa (kapital, rad i energija) u ostvarivanju outputa (BDP). Kako bi se izbjegla statičnost metode te unijela dinamika, korištena je proširena metoda analize omeđivanja podataka – analiza prozora. Empirijski rezultati podupiru hipotezu da je uobičajeni pokazatelj energetske efikasnosti temeljen na jednom faktoru prejednostavan i može upućivati na pogrešne zaključke. Rezultati ukupne faktorske energetske efikasnosti odražavaju mogućnost supstitucije među faktorima u srednjem roku i promjene u strukturi potrošnje energije. Projicirane vrijednosti inputa na efikasnu granicu određuju količine relativne neefikasnosti i, u tom kontekstu, sugeriraju poboljšanja za sve neefikasne zemlje. Rezultati upućuju na zaključak da bi sve neefikasne zemlje mogle unaprijediti svoju efikasnost smanjenjem nekih od inputa.
Ključne riječi
ukupna faktorska energetska efikasnost; zemlje EU; DEA; analiza prozora
Hrčak ID: 93898
URI
https://hrcak.srce.hr/93898
Moj profil
Srce