hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE OTOKA VISA

Kristina Krklec   ORCID icon orcid.org/0000-0003-1747-2883 ; Zavod za pedologiju Agronomski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Sanja Lozić ; Odjel za geografiju Sveučilište u Zadru
Ante Šiljeg   ORCID icon orcid.org/0000-0001-6332-174X ; Odjel za geografiju Sveučilište u Zadru

Puni tekst: hrvatski, pdf (643 KB) str. 290-300 preuzimanja: 1.053* citiraj
APA 6th Edition
Krklec, K., Lozić, S. i Šiljeg, A. (2012). GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE OTOKA VISA. NAŠE MORE, 59 (5-6), 290-300. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/94021
MLA 8th Edition
Krklec, Kristina, et al. "GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE OTOKA VISA." NAŠE MORE, vol. 59, br. 5-6, 2012, str. 290-300. https://hrcak.srce.hr/94021. Citirano 03.12.2020.
Chicago 17th Edition
Krklec, Kristina, Sanja Lozić i Ante Šiljeg. "GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE OTOKA VISA." NAŠE MORE 59, br. 5-6 (2012): 290-300. https://hrcak.srce.hr/94021
Harvard
Krklec, K., Lozić, S., i Šiljeg, A. (2012). 'GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE OTOKA VISA', NAŠE MORE, 59(5-6), str. 290-300. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/94021 (Datum pristupa: 03.12.2020.)
Vancouver
Krklec K, Lozić S, Šiljeg A. GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE OTOKA VISA. NAŠE MORE [Internet]. 2012 [pristupljeno 03.12.2020.];59(5-6):290-300. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/94021
IEEE
K. Krklec, S. Lozić i A. Šiljeg, "GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE OTOKA VISA", NAŠE MORE, vol.59, br. 5-6, str. 290-300, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/94021. [Citirano: 03.12.2020.]

Sažetak
Na temelju općih morfoloških i morfostrukturnih osobina moguće je determinirati nekoliko osnovnih dijelova otoka Visa: sjeverni, središnji i južni hrbat, te sjevernu i južnu udolinu, koji su izduženi u smjeru Z (ZJZ) – I (ISI). Morfološki najizraženiji su južna udolina (veća i gospodarski važnija), koju velikim dijelom izgrađuju krška polja, i hrbat, koji dominira središnjim otočnim dijelom. Karbonatna osnova otoka Visa preoblikovana je tektonikom, a porast morske razine od oko 120 m nakon posljednjega ledenog doba dao je otoku današnje konture. Ispucale karbonatne stijene izložene djelovanju klimatskih, bioloških i antropogenih procesa bile su temelj za oblikovanje krškog reljefa. Egzogeni destrukcijski (krški, fluvio-krški, derazijski i abrazijski) i akumulacijski procesi oblikovali su konačan izgled kakav otok ima i danas. Materijal ispiran s padina ili erodiran djelovanjem paleo tekućica, akumuliran je u morfološkim depresijama u unutrašnjosti otoka, dok je uz obalnu liniju ispran ili djelovanjem valova preoblikovan u sedimente plaža.
Znatna područja manje ili više strmih padina preoblikovana su antropogenim djelovanjem, i to izgradnjom terasa za uzgoj vinove loze. Kao potporni element terasastih parcela služili su suhozidi, koji su imali funkciju zadržavanja tla na strmijim dijelovima padina. Danas je njihova funkcija bitno smanjena, pa su velike površine terasastih polja na padinama u zarastanju, a suhozidi se zbog neodržavanja raspadaju.

Ključne riječi
otok Vis; geomorfologija; GIS; antropogeni utjecaj

Hrčak ID: 94021

URI
https://hrcak.srce.hr/94021

Posjeta: 1.476 *