Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

MATERIJALNI OSTATCI BRODOLOMA IZ XVI., XVII. I XVIII. STOLJEĆA U KULTURNOJ BAŠTINI ŠIREGA DUBROVAČKOG KRAJA

Vinicije B. Lupis orcid id orcid.org/0000-0001-8516-9312 ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Područni centara Dubrovnik


Puni tekst: hrvatski pdf 507 Kb

str. 318-325

preuzimanja: 1.048

citiraj


Sažetak

Posebnu kategoriju u kulturnoj baštini širega dubrovačkog kraja tvore pulene i oltarne slike pronađene poslije brodoloma. Najznačajniji primjer je kip Gospe od Ruzarija iz župne crkve u Blatu iz XVI. stoljeća. Taj renesansni kip bio je brodska pulena – pramčani ukras, koji je pronađen krajem XVI. stoljeća na morskoj obali i na mjestu je pronalaska podignuta kapelica. Tom je kipu sredinom XVIII. stoljeća poklonjen na hrvatskim prostorima jedinstveni smaragdni komplet naušnica s križem, najvjerojatnije rad španjolskog zlatarstva iz kasnog XVI. ili ranog XVII. stoljeća. Riječ je o daru Franja (Franka) Telente, kako se saznaje iz notarskog spisa sastavljenoga 12. kolovoza 1752. Blaćanin doslovce veli da taj zavjet pravi nakon svojeg povratka iz Amerike (nel suo regresso d’America). Posebno je vrijedan notinghemski alabastreni poliptih iz XV. stoljeća iz Crkve sv. Jakova u Čari, koji se pronašao na morskoj obali poslije jednog brodoloma u XVII. stoljeću. Materijalni ostatci brodoloma najčešće su bile brodske slike s oltara, a u radu će biti obrađeni primjeri iz Vignja (XVII. st.), Podgorja (XV. st.), Orašca (XVI. st.) i Perasta. Jednako tako ti će ostatci brodoloma biti sagledani u kontekstu brojnosti brodoloma s kraja XVIII. i početka XIX. stoljeća na širemu dubrovačkom području.

Ključne riječi

pulena; brodolom; oltarna slika; reljef; Gospa

Hrčak ID:

94027

URI

https://hrcak.srce.hr/94027

Datum izdavanja:

20.12.2012.

Posjeta: 1.638 *