Izvorni znanstveni članak
Plemićki grad Kegalj (Kegaljgrad)
Krešimir Regan
; Leksikografski zavod 'Miroslav Krleža', Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Nedaleko od zaseoka Štalija, istočno od Ervenika, nalaze se ostatci plemićkoga grada Keglja ili Kegaljgrada, koji se u dokumentima prvi put spominje tek 1433. godine. Po svoj prilici sagradio ga je Kegalj, rodonačelnik plemićke i kasnije velikaške obitelji Keglević, kao utvrđeno sjedište vlastelinstva na području srednjeg toka rijeke Zrmanje, u sklopu distrikta Unašice Kninske županije. Samo vlastelinstvo nije bilo teritorijalno jedinstvena cjelina, već se sastojalo od niza posjeda raštrkanih duž srednjeg toka rijeke Zrmanje. Osim posjeda Keglja na kojemu je stajao istoimeni plemićki grad, ovo su vlastelinstvo činili još i posjedi Ramljane, Kočevići, Pokorovnici, Prklji, Dobravoda te Poričane, prema kojima su Keglevići nosili plemićki pridjevak Porički (de Porychan, Porechan, Porichan). Stoga ne čudi da su Keglevići, poput brojnih drugih plemenitih obitelji svoga doba, težili njegovom okrupnjavanju i objedinjavanju te se, shodno takvoj politici, sukobljavali sa svojim susjedima. Nema sumnje da im je u vođenju takve politike snažno utvrđeno obiteljsko sjedište davalo veliku prednost u odnosu na njihove suparnike, no u sudaru s nepobjedivim armijama Osmanlija tijekom 1520-ih morali su ga napustiti i povući se u sjeverozapadnu Hrvatsku. Tako napušten Kegalj je ostao do početka XVIII. st. kada su ga kao izvidnicu nakratko zaposjele straže hajduka u mletačkoj službi Zaviše Mitrovića. Ruševine Kegaljgrada nalaze se nedaleko od Mokrog polja, na vrhu strmog kamenog poluotoka koji s tri strane oblikuje rijeka Zrmanja. Sagrađena je u tri visinski različita nivoa, u dužini od približno 42 m pravcem sjever – jug te u širini od oko 34 m smjerom zapad – istok. Na najvišoj točki nalaze se ostatci gradske jezgre sa snažnom branič-kulom, na koju se sa zapadne i jugozapadne strane naslanja utvrđeno predgrađe, obrambenim zidovima podijeljeno u tri zasebne cjeline. Konfiguracija tla na kojemu je podignut Kegaljgrad uvjetovala je njegovu nadasve razvedenu kompoziciju po visini. Iz različite strukture njegovih zidova može se zaključiti kako je taj plemićki kompleks bio izgrađivan u nekoliko građevinskih faza uvjetovanih, kao i kod brojnih drugih utvrda, promjenom vojne doktrine, materijalnim mogućnostima njezinih gospodara, geostrateškim značenjem u određenom povijesnom razdoblju te naposljetku gubitkom obrambene u korist stambene funkcije. Zahvaljujući ranom napuštanju ove utvrde tijekom prve četvrtine XVI. st. te zabitome položaju, koji ju je poštedio od jače devastacije, gotovo ni na jednom hrvatskom plemićkom gradu pojedine građevinske faze nisu tako jasno vidljive kao što je to slučaj kod plemićkoga grada Keglja.
Ključne riječi
burg Kegaljgrad; plemići Keglevići; Zrmanja; Mokro polje; XIV. – XVI. st
Hrčak ID:
94334
URI
Datum izdavanja:
29.12.2012.
Posjeta: 3.240 *