hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Značaj krajobraznog oblikovanja u ekološkoj proizvodnji meda na području Srime kod Šibenika

Boris Dorbić ; Agromax, Šibenik, Hrvatska
Nikolina Gaćina ; Veleučilište u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska
Marija Krnčević ; Muzej grada Šibenika, Gradska vrata 3, Šibenik, Hrvatska
Željko Krnčević ; Muzej grada Šibenika, Gradska vrata 3, Šibenik, Hrvatska
Melita Srpak ; Varaždinska županija, Mali Plac 1a, Varaždin, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, doc (282 KB) str. 33-41 preuzimanja: 1.159* citiraj
APA 6th Edition
Dorbić, B., Gaćina, N., Krnčević, M., Krnčević, Ž. i Srpak, M. (2012). Značaj krajobraznog oblikovanja u ekološkoj proizvodnji meda na području Srime kod Šibenika. Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, 3 (2), 33-41. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/95817
MLA 8th Edition
Dorbić, Boris, et al. "Značaj krajobraznog oblikovanja u ekološkoj proizvodnji meda na području Srime kod Šibenika." Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, vol. 3, br. 2, 2012, str. 33-41. https://hrcak.srce.hr/95817. Citirano 17.09.2019.
Chicago 17th Edition
Dorbić, Boris, Nikolina Gaćina, Marija Krnčević, Željko Krnčević i Melita Srpak. "Značaj krajobraznog oblikovanja u ekološkoj proizvodnji meda na području Srime kod Šibenika." Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu 3, br. 2 (2012): 33-41. https://hrcak.srce.hr/95817
Harvard
Dorbić, B., et al. (2012). 'Značaj krajobraznog oblikovanja u ekološkoj proizvodnji meda na području Srime kod Šibenika', Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, 3(2), str. 33-41. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/95817 (Datum pristupa: 17.09.2019.)
Vancouver
Dorbić B, Gaćina N, Krnčević M, Krnčević Ž, Srpak M. Značaj krajobraznog oblikovanja u ekološkoj proizvodnji meda na području Srime kod Šibenika. Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu [Internet]. 2012 [pristupljeno 17.09.2019.];3(2):33-41. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/95817
IEEE
B. Dorbić, N. Gaćina, M. Krnčević, Ž. Krnčević i M. Srpak, "Značaj krajobraznog oblikovanja u ekološkoj proizvodnji meda na području Srime kod Šibenika", Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, vol.3, br. 2, str. 33-41, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/95817. [Citirano: 17.09.2019.]

Sažetak
Okoliš poluotoka Srime pruža uvjete za niz stručnih i znanstvenih istraživanja na biotehničkim i društvenim područjima. Samo područje Srime nalazi se na jugozapadnoj strani Šibensko-kninske županije i obiluje nizom prirodnih i inih vrijednosti. Prostor obuhvaća različite tipove makije, kamenjarske i šumske vegetacije, združene konsocijacije tipičnih mediteranskih kultura (maslina (Olea europea), vinova loza (Vitis vinifera), badem (Prunus amygdallis) i sl). Stočarsku proizvodnju predvodi ovčarsto, a u novije vrijeme i pčelarska proizvodnja po ekološkim postulatima, koja kao tipična spona biljnih, animalnih i prehrambenih znanosti treba igrati važnu ulogu u prepoznavanju i tipizaciji navedenog prostora. Terenskim istraživanjima pašnih prilika u svibnju, mjesecu u kojem pčele ulaze u pašu, različitim analiziranjem i uzorkovanjem ekološkog meda u kojem prevladavaju livadne biljke poput kadulje (Salvia officinalis) i sl, pridonose botaničko-krajobraznim te prehrambenim znanstveno-stručnim saznanjima. Pašnjačke vrste pripadaju različitim biljnim zajednicama, dok koštuničave vrste nalazimo plantažno, pojedinačno ili kao podivljale u šumskoj vegetaciji, makiji ili suhim pašnjacima kao npr. rašeljka (Prunus mahaleb). S krajobraznog gledišta i uređenja ruralnih prostora, u novije vrijeme poseban osvrt se daje na izvornost i autentičnost biljnih vrsta. U radu će se prikazati i moguća tehnologija uzgoja krajobrazno-vrijednijih taksona (kao npr. od zeljastih vrsta kadulje (Salvia officinalis), smilja (Helichrysum italicum), razne vrste korova kao mogućnost formiranja cvjetnih livada, od drvenastih, pucaljka (Colutea arborescens), badem (Prunus amygdallus), Maraska (Prunus cerasus var Marasca) i sl), kao i njihova primjena u eksterijeru gradskih i ruralnih sredina. Poznavanje biljnog medonosnog i peludnog materijala, pašnih prilika i intenziteta potonjih bitan je preduvjet valorizacije samog terena u suvremenom pčelarenju, kao jednom od najbitnijih čimbenika ovog područja animalnih znanosti. Analitikom meda i peludnim analizama dobivamo empirijske podatke za točno određeni biljni krajobraz i vrste u kome se nalaze. Također, povijesna i etnološka pčelarska građa može doprinijeti u navedenim istraživanjima. Naposljetku, turističkom valorizacijom trebamo vrednovati vrijedne krajobrazne prostore, kroz različite stručne skupove i prezentacije u prirodi, čišćenjem i krčenjem zapuštenih povijesnih građevina, različitih infrastrukturnih oblika i namjena. Navedeni čimbenici će se u radu posebno obraditi.

Ključne riječi
analiza meda; medonosno bilje; hortikultur; krajobrazna arhitektura

Hrčak ID: 95817

URI
https://hrcak.srce.hr/95817

Posjeta: 1.519 *