Izvorni znanstveni članak
Geometrija obilježja i palatalizacija
Małgorzata Ewa Ćavar
Sažetak
U članku se istražuje palatalizacija u poljskome, hrvatskome i engleskome jeziku u okviru geometrije obilježja. Raspravlja se o tome kako palatalizaciju možemo pojmiti kao širenje obilježja mjesta tvorbe izravno ispod konsonantskoga mjesnog čvora (C-Place node) ili kao širenje mjesta tvorbe ispod vokalnoga mjesnog čvora (V-Place node), odnosno njihovu kombinaciju.
Rasprava počinje kratkim pregledom dvaju najutjecajnijih pristupa palatalizaciji unutar geometrije obilježja: artikulacijskoga modela (Articulatory Model, Sagey 1986 i 1999, Halle 1995) i modela stezanja (Constriction Model, Hume 1992, 1994, Clements i Hume1995). Potom slijedi prikaz podataka o palatalizaciji u poljskome jeziku. Dokazano je kako nijedan od modela nije u potpunosti primjenjiv pri analizi tih podataka. Artikulacijski model ne može predvidjeti pravilnu izmjenu mjesta artikulacije konsonanata u koronalni glas u okružju prednjih vokala. Model stezanja, s druge strane, predviđa dvije vrste rezultata tijekom procesa palatalizacije: sekundarno palatalizirane glasove (bez promjene glavnoga mjesta artikulacije) i promjenu glavnoga mjesta artikulacije koronalnih glasova (bez sekundarne palatalizacije). Model ne predviđa mješoviti učinak, a poljski prednjonepčani glasovi nastali palatalizacijom ipak su rezultat kombinacije dviju promjena, tj. promjene glavnoga mjesta artikulacijske promjene i dodavanja sekundarne palatalizacije. Stoga palatalizacija u poljskome jeziku predstavlja problem i u primjeni modela stezanja. Slični se problemi pojavljuju i kod analize palatalizacije u standardnome hrvatskom jeziku, što pokazuje da te promjene nisu tek pojedinačne osobitosti poljskoga ili hrvatskoga jezika, već su indikativne s obzirom na mehanizme koji utječu na palatalizaciju u pojedinim jezicima te ukazuju na potrebu za sustavnim rješenjem koje će biti primijenjeno na analizu primjera iz obaju jezika.
U članku se zagovara potpuno nov pristup. Dokazuje se da prednji vokal ima dvostruku koronalnu (prednju) specifikaciju mjesta tvorbe. Dio bi se palatalizacijskih procesa iz kojih proizlazi sekundarna palatalizacija konsonanata (primjerice, pomicanje jedrenika u poljskome) valjao pripisati širenju obilježja vokalnoga mjesnoga čvora dalje od vokala. Dio je palatalizacijskih procesa i stvaranja ne-prednjih koronalnih glasova koji se artikuliraju bez podizanja jezika prema tvrdome nepcu u poljskome i hrvatskome (primjerice prva velarna palatalizacija u poljskome i velarna palatalizacija u hrvatskome), uzrokovan širenjem koronalnoga (prednjeg) mjesta tvorbe ispod konsonantskoga mjesnog čvora pri artikulaciji vokala. Konačno, širenje cijeloga mjesnog čvora zahtijeva promjenu u koronalne i palatoalveolarne konsonante (koronalna palatalizacija u poljskome).
Rad na kraju donosi kratak pregled mogućih nerazriješenih pitanja o načinu predstavljanja palatalizacijskih procesa unutar pristupa geometrije obilježja.
Ključne riječi
fonologija; geometrija obilježja; palatalizacija; poljski jezik; hrvatski jezik; engleski jezik
Hrčak ID:
9292
URI
Datum izdavanja:
26.2.2007.
Posjeta: 2.720 *