hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.32728/tab.10.2012.06

Naselja, crkve i biskupi u Istri između kasne antike i ranoga srednjeg vijeka: primjer Pulske biskupije

Marina Zgrablić ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Puni tekst: hrvatski, pdf (284 KB) str. 129-146 preuzimanja: 814* citiraj
APA 6th Edition
Zgrablić, M. (2012). Naselja, crkve i biskupi u Istri između kasne antike i ranoga srednjeg vijeka: primjer Pulske biskupije. Tabula, (10), 129-146. https://doi.org/10.32728/tab.10.2012.06
MLA 8th Edition
Zgrablić, Marina. "Naselja, crkve i biskupi u Istri između kasne antike i ranoga srednjeg vijeka: primjer Pulske biskupije." Tabula, vol. , br. 10, 2012, str. 129-146. https://doi.org/10.32728/tab.10.2012.06. Citirano 21.07.2019.
Chicago 17th Edition
Zgrablić, Marina. "Naselja, crkve i biskupi u Istri između kasne antike i ranoga srednjeg vijeka: primjer Pulske biskupije." Tabula , br. 10 (2012): 129-146. https://doi.org/10.32728/tab.10.2012.06
Harvard
Zgrablić, M. (2012). 'Naselja, crkve i biskupi u Istri između kasne antike i ranoga srednjeg vijeka: primjer Pulske biskupije', Tabula, (10), str. 129-146. https://doi.org/10.32728/tab.10.2012.06
Vancouver
Zgrablić M. Naselja, crkve i biskupi u Istri između kasne antike i ranoga srednjeg vijeka: primjer Pulske biskupije. Tabula [Internet]. 2012 [pristupljeno 21.07.2019.];(10):129-146. https://doi.org/10.32728/tab.10.2012.06
IEEE
M. Zgrablić, "Naselja, crkve i biskupi u Istri između kasne antike i ranoga srednjeg vijeka: primjer Pulske biskupije", Tabula, vol., br. 10, str. 129-146, 2012. [Online]. https://doi.org/10.32728/tab.10.2012.06

Sažetak
U ovom tekstu analizira se proces kristijanizacije na području kasnoantičke pulske biskupije, koja je zauzimala prostor rimskog kolonijskog agera, uzimajući u obzir novije metodološke pristupe u proučavanju ne samo povijesno-umjetničkih aspekata crkvenog graditeljstva nego i njihove ekonomske i socijalne implikacije. Na temelju proučavanja arheoloških, povijesnih i topografskih podataka stječe se uvid u intenzitet gradnje sakralnih građevina, kontinuitet naselja s crkvama nastalim u blizini postojećih antičkih struktura ili onih koje više nisu bile u uporabi. Pritom valja istaknuti da su crkve, kao i biskupi, osim sakralne imale i druge funkcije. Biskupi u kasnoj antici postaju privilegirane figure te postupno proširuju djelokrug vlastite moći u suradnji s civilnim vlastima, što nam pokazuje djelovanje nadbiskupa Maksimijana u Puli. Utvrdit će se da je kristijanizacija najjače zahvatila prostor agera već krajem V. stoljeća, a da se intenzivna izgradnja crkava najčešće datira u razdoblje nakon Justinijanove rekonkviste u VI. stoljeću, što ukazuje na činjenicu da je i pulska biskupija između kasne antike i ranoga srednjega vijeka slijedila opći proces kristijanizacije šireg prostora.

Ključne riječi
kristijanizacija; crkve; biskup; rustična vila; topografija

Hrčak ID: 97286

URI
https://hrcak.srce.hr/97286

Posjeta: 1.056 *