hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

POČECI TURISTIČKE POVIJESTI SAMOBORA, ILI - KAKO JE SAMOBOR POSTAO OMILJENO IZLETIŠTE ZAGREPČANA U RAZDOBLJU OD 1862. DO 1901.

Danijel Vojak ; Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 101-115 preuzimanja: 646* citiraj
APA 6th Edition
Vojak, D. (2012). POČECI TURISTIČKE POVIJESTI SAMOBORA, ILI - KAKO JE SAMOBOR POSTAO OMILJENO IZLETIŠTE ZAGREPČANA U RAZDOBLJU OD 1862. DO 1901.. Kaj, 45 (222) (4-5 (317-318)), 101-115. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/97793
MLA 8th Edition
Vojak, Danijel. "POČECI TURISTIČKE POVIJESTI SAMOBORA, ILI - KAKO JE SAMOBOR POSTAO OMILJENO IZLETIŠTE ZAGREPČANA U RAZDOBLJU OD 1862. DO 1901.." Kaj, vol. 45 (222), br. 4-5 (317-318), 2012, str. 101-115. https://hrcak.srce.hr/97793. Citirano 12.12.2019.
Chicago 17th Edition
Vojak, Danijel. "POČECI TURISTIČKE POVIJESTI SAMOBORA, ILI - KAKO JE SAMOBOR POSTAO OMILJENO IZLETIŠTE ZAGREPČANA U RAZDOBLJU OD 1862. DO 1901.." Kaj 45 (222), br. 4-5 (317-318) (2012): 101-115. https://hrcak.srce.hr/97793
Harvard
Vojak, D. (2012). 'POČECI TURISTIČKE POVIJESTI SAMOBORA, ILI - KAKO JE SAMOBOR POSTAO OMILJENO IZLETIŠTE ZAGREPČANA U RAZDOBLJU OD 1862. DO 1901.', Kaj, 45 (222)(4-5 (317-318)), str. 101-115. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/97793 (Datum pristupa: 12.12.2019.)
Vancouver
Vojak D. POČECI TURISTIČKE POVIJESTI SAMOBORA, ILI - KAKO JE SAMOBOR POSTAO OMILJENO IZLETIŠTE ZAGREPČANA U RAZDOBLJU OD 1862. DO 1901.. Kaj [Internet]. 2012 [pristupljeno 12.12.2019.];45 (222)(4-5 (317-318)):101-115. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/97793
IEEE
D. Vojak, "POČECI TURISTIČKE POVIJESTI SAMOBORA, ILI - KAKO JE SAMOBOR POSTAO OMILJENO IZLETIŠTE ZAGREPČANA U RAZDOBLJU OD 1862. DO 1901.", Kaj, vol.45 (222), br. 4-5 (317-318), str. 101-115, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/97793. [Citirano: 12.12.2019.]

Sažetak
Sredinom XIX. st. Zagrepčani sve intenzivnije počinju odlaziti u gradsku okolicu, „otkrivajući“ tada prirodne ljepote samoborskog područja, te odlučuju tamo provoditi svoje slobodno vrijeme i liječiti zdravstvene probleme. Ljudevit Šmidhen uočio je potrebu izgradnje turističkog objekta, zbog čega je 1862. izgradio kupalište na termalnom vrelu u Sv. Heleni, u neposrednoj samoborskoj okolici. Zagrepčani od 1870 –ih sve više dolaze na izlete i oporavak u Samobor. Također, počinju kupovati i nekretnine, što je prvi primjer izgradnje vikendice u ovom dijelu Hrvatske. Uprava Samoborske štedionice izgradila je krajem 1880-ih Hidropatsko kupalište kao novi turistički objekt i time dodatno „obogatila“ turističku ponudu Samobora. I dalje je ostao znatan problem nedovoljne prometne povezanosti između zagrebačkog i samoborskog područja, što je riješeno izgradnjom vicinalne željeznice Zagreb–Podsused– Samobor 1901. Time je bio omogućen brži i kvalitetniji dolazak zagrebačkih turista i potaknuta su daljnja ulaganja u samoborski turizam. Iz navedenoag može se zaključiti zbog čega je Samobor u spomenutom razdoblju postao „omiljeno“ izletište Zagrepčana.

Ključne riječi
Zagreb, Samobor, turizam; XIX. stoljeće

Hrčak ID: 97793

URI
https://hrcak.srce.hr/97793

[engleski]

Posjeta: 1.197 *