hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Sloboda i zakonodavstvo umne volje. Rousseau i Kant

Goran Gretić ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (122 KB) str. 109-127 preuzimanja: 396* citiraj
APA 6th Edition
Gretić, G. (2012). Sloboda i zakonodavstvo umne volje. Rousseau i Kant. Politička misao, 49 (4), 109-127. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/97873
MLA 8th Edition
Gretić, Goran. "Sloboda i zakonodavstvo umne volje. Rousseau i Kant." Politička misao, vol. 49, br. 4, 2012, str. 109-127. https://hrcak.srce.hr/97873. Citirano 15.12.2019.
Chicago 17th Edition
Gretić, Goran. "Sloboda i zakonodavstvo umne volje. Rousseau i Kant." Politička misao 49, br. 4 (2012): 109-127. https://hrcak.srce.hr/97873
Harvard
Gretić, G. (2012). 'Sloboda i zakonodavstvo umne volje. Rousseau i Kant', Politička misao, 49(4), str. 109-127. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/97873 (Datum pristupa: 15.12.2019.)
Vancouver
Gretić G. Sloboda i zakonodavstvo umne volje. Rousseau i Kant. Politička misao [Internet]. 2012 [pristupljeno 15.12.2019.];49(4):109-127. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/97873
IEEE
G. Gretić, "Sloboda i zakonodavstvo umne volje. Rousseau i Kant", Politička misao, vol.49, br. 4, str. 109-127, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/97873. [Citirano: 15.12.2019.]

Sažetak
Rousseau daje prikaz razvoja prava u kojem je konstitucija države izvedena iz
principa droits de l’humanite, odnosno Rousseau traži i pronalazi prvotni akt
koji u sebi sadrži i iz kojega proizlaze jednakost i sloboda, a koji je istovremeno
i konstitutivni akt zajednice. On je u svome filozofijskom učenju o državi,
a u suprotnosti spram svoje etike, otkrio novo područje ljudskih obveznosti
po sebi, a u kojima ćudoredni osjećaj nije princip njihova prosuđivanja, već
je to um kao onaj koji uviđa opravdanost tih obveznosti. To znači da se ono
specifično antropologijsko utemeljenje jednakosti koje je zahtijevala Rousseauova
etika pokazuje nedostatnim kada se radi o najvišim principima učenja
o državi. Stoga Rousseauovo utemeljenje jednakosti u liku osebujne filozofije
slobode, a koje je u opreci spram njegove etike, ima čisto racionalni karakter,
jer je jedino čisti um spoznajni izvor uvjeta koji opravdavaju prisilnu vlast nad
ljudima, a on je pak u jasnoj suprotnosti spram izvora spoznaje dobra i zla, a to
su osjetilnost i osjećaji. To je i objašnjenje Rousseauova stava da je ćudoredna
sloboda jedino moguća u državi te da slobodu jedino može imati građanin
države. Medutim vjera u mogućnost slobode u državi nema svoje podrijetlo u
nekakvom obožavanju države, već to proizlazi iz njegova ne-odustajanja od
etike osjećajnosti, s istovremenim priznavanjem važenja pojma slobode koji
se zadobiva u sferi zakonodavne države. Po Kantovu razumijevanju osnovni
je cilj Rousseauova političkog mišljenja uspostaviti i osigurati neotuđiva prirodna
prava individua, a koja su simbolizirana u supstanciji opće volje. Stoga
se može ustanoviti da su obojica nastojala uspostaviti novu metafiziku prava,
ali to ne znači da se Rousseaua može smatrati neposrednim pretečom Kantove
metafizike ćudoređa i kritike praktičkog uma.

Ključne riječi
sloboda; opća volja; etika osjećajnosti; zakonodavstvo umne volje; učenje o državi; Rousseau; Kant

Hrčak ID: 97873

URI
https://hrcak.srce.hr/97873

[engleski]

Posjeta: 821 *