hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Vjera u narod bez vlasti i vlasništva: Crkvena šutnja 1961-1971. i glasnost 1990-

Ivan Padjen   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7606-2337 ; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (184 KB) str. 175-211 preuzimanja: 633* citiraj
APA 6th Edition
Padjen, I. (2012). Vjera u narod bez vlasti i vlasništva: Crkvena šutnja 1961-1971. i glasnost 1990-. Politička misao, 49 (4), 175-211. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/97877
MLA 8th Edition
Padjen, Ivan. "Vjera u narod bez vlasti i vlasništva: Crkvena šutnja 1961-1971. i glasnost 1990-." Politička misao, vol. 49, br. 4, 2012, str. 175-211. https://hrcak.srce.hr/97877. Citirano 22.11.2019.
Chicago 17th Edition
Padjen, Ivan. "Vjera u narod bez vlasti i vlasništva: Crkvena šutnja 1961-1971. i glasnost 1990-." Politička misao 49, br. 4 (2012): 175-211. https://hrcak.srce.hr/97877
Harvard
Padjen, I. (2012). 'Vjera u narod bez vlasti i vlasništva: Crkvena šutnja 1961-1971. i glasnost 1990-', Politička misao, 49(4), str. 175-211. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/97877 (Datum pristupa: 22.11.2019.)
Vancouver
Padjen I. Vjera u narod bez vlasti i vlasništva: Crkvena šutnja 1961-1971. i glasnost 1990-. Politička misao [Internet]. 2012 [pristupljeno 22.11.2019.];49(4):175-211. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/97877
IEEE
I. Padjen, "Vjera u narod bez vlasti i vlasništva: Crkvena šutnja 1961-1971. i glasnost 1990-", Politička misao, vol.49, br. 4, str. 175-211, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/97877. [Citirano: 22.11.2019.]

Sažetak
Rad iznosi djelomične nalaze istraživanja hrvatskog narodnjaštva (etnonacionalizma)
kao religije (u smislu ljudskog izmišljanja svetog). Praktični su
problemi sljedeći: narodnjaštvo kao religija koja među ostalim uključuje da
narod ima mogućnost i/ili sposobnost da se razvije u nositelja države i da to
treba i postati; posljedice narodnjaštva, a to su nedostižnost narodne demokracije,
narodne privrede i narodnog sazrijevanja; uvjeti vjere u narod, i to prvenstveno
Katoličke crkve u Hrvatskoj kao uvjeta 1961-1971, te prije i nakon
toga, naročito nakon 1990. Teorijski su problemi, tj. neodgovarajuće znanstveno
znanje o praktičnima, sljedeći: prvo, odluke Ustavnog suda Republike
Hrvatske o etničkim i vjerskim zajednicama; drugo, sustavna historija prava i
države Hrvatske i Jugoslavije 1945-1990; treće, preobrazba komunizma i katolicizma
u narodnjaštvo; četvrto i peto, društvena struktura i predstavljanje/
zastupanje. Da bi se postigla opća svrha istraživačkog projekta, a to je upotreba
razuma u javnim poslovima, istraživanje je provedeno u teorijsko-metodologijskom
okviru integralne teorije prava i države, koji uključuje prilagođenu
Lasswellovu i McDougalovu političku analizu proširenu historijskim institucionalizmom
i kritičkom teorijom prava.
Hipoteze su rada da je narodnjaštvo u Hrvatskoj posljedica, među ostalim,
sljedećih uvjerenja koja je podržavala Katolička crkva u Hrvatskoj 1960-ih,
a u značajnoj mjeri i kasnije: 1. jedini prihvatljivi odnos Crkve i države jest onaj partnerstva
dvaju pravno jednakih javnih poredaka nad istim podložnicima
unutar kojega Crkva ima isključivu vlast da uređuje bračne i obiteljske
odnose te vlast da nadzire odgoj i obrazovanje u javnim školama; 2. seljačka
obitelj temeljna je organska ljudska zajednica; 3. podložnici crkvene – izvorno
feudalne – vlasti vezani stvarno za zemlju tvore narod, koji zajedno s klerom
tvori kršćanski narod; 4. s obzirom na to da su temeljne istine dostupne
samo teologijom, a praksa je primjena teorije, praktično znanje, osobito o primjerenom
odnosu Crkve i države, valjano je samo ako je u skladu s crkvenim
naukom. U radu se pokazuje da najvjerojatniji razlog zbog kojega je Katolička
crkva u Hrvatskoj bila dosta tiha za jugoslavenskoga i hrvatskoga proljeća
1961-1971. i poprilično glasna nakon 1990. jest vezanost Crkve u Hrvata u
pogledu odnosa Crkve i države više na Prvi nego na Drugi vatikanski koncil.
Crkveno narodnjaštvo, koje olakšava političko partnerstvo Crkve i države te
osigurava vladajući položaj klera unutar Crkve, koincidiralo je s interesom jugoslavenskih
komunista da zadrže svoju moć i vlast preobrazbom, uz crkvenu
potporu honoriranu konkordatom, u hrvatske etnonacionaliste koji su, kao novoobraćeni
kapitalisti, prisvojili najveći dio ranijeg društvenog vlasništva i nastavljaju
prisvajati najveći dio sadašnjih javnih dobara.

Ključne riječi
Hrvatska; Katolička crkva; Crkva i država; narodnjaštvo/etnonacionalizam; vatikanski koncili; hrvatsko proljeće 1961-1971; hrvatska tranzicija 1990-

Hrčak ID: 97877

URI
https://hrcak.srce.hr/97877

[engleski]

Posjeta: 1.124 *