Stručni rad
Malvinski/Falklandski otoci i njihov međunarodnopravni status
Patricio Marcos Petrić
Sažetak
Malvinski (Falklandski) otoci čine otočnu skupinu površine 12,000 km2, koja se nalazi na južnom Atlantiku, 559 km istočno od argentinske obale. Otočje se nalazi na španjolskim kartama iz prve polovice 16. stoljeća, a prema britanskim izvješćima Otočje je otkriveno 1592. od strane Johna Stronga. Prvo efektivno zaposjedanje Arhipelaga dogodilo se 1764. od strane Francuske, ipak, nakon španjolskog prosvjeda, francuski dvor je priznao španjolsku suverenost nad Malvinima sukladno onodobnim normama međunarodnog prava. Od 1767. iz Buenos Airesa Španjolska upravlja Malvinima. Dvije godine prije, 1765., britanska Kruna je zaposjela manji otočić u zapadnom dijelu Arhipelaga bez znanja Španjolske, koji nakon saznanja, 1770. silom istjeruju Britance. Kasnijim pregovorima Otočje je vraćeno Britancima kako bi ovi sačuvali čast te zatim jednostrano otišli s Malvina godine 1774. Britansko napuštanje Malvina predstavlja čin kojim se oni odriču svojih eventualnih prava nad tim područjima. Od 1774. isključivo Buenos Aires ima svog predstavnika na Otočju, koji će napustiti Malvine 1811. zbog revolucija u Latinskoj Americi. Granice Argentine i svih novonastalih država određene su po principu uti possidetis iuris koje jamči stabilnost granica i koje uključuje sva područja pod upravom Buenos Airesa. Prvi predstavnik argentinske vlasti na Malvine će stići 1820., a Ujedinjena Kraljevina neće prosvjedovati zbog tog čina, kao ni nakon priznanja nove države i potpisivanja sporazuma s njom. Prvi britanski prosvjed datira iz 1829. Godine 1833. Ujedinjena Kraljevina je s 2 broda nakon prividno mirnog iskrcavanja prisilila većinu stanovništva i argentinsku upravu na iseljenje u matičnu zemlju. Od 1833. pa sve do danas Argentina je brojim diplomatskim aktivnostima pokušala vratiti Otočje pod njenu upravu, a od osnivanja Ujedinjenih naroda brojni su pozivi njenih tijela Ujedinjenoj Kraljevini za diplomatsko rješavanje spora, što ona izbjegava. Ratni sukob 1982., kao rezultat nemoći u pokušaju mirnog rješavanja spora, doprinio je publicitetu Malvina i spora te nije učvrstio položaj Ujedinjene Kraljevine, nego i dalje Opća skupština Ujedninjenih naroda naglašava postojanje spora oko suverenosti nad Otočjem. Namjera Ujedinjene Kraljevine da se primjeni načelo dosjelosti i načelo samoodređenja nije naišla na plodno tlo među brojim stručnjacima međunarodnog prava, ni u međunarodnim organizacijama. Među ostalim rješenjima ovog spora, stručnjaci drže da arbitraža, rješenje u parničnom postupku pred međunarodnim sudom, kondominiji ili
zakup su najizglednija.
Ključne riječi
Malvinski (Falklandski) otoci; Argentina; Ujedinjena Kraljevina; uti possidetis iuris; načelo dosjelosti; načelo samoodređenja
Hrčak ID:
98008
URI
Datum izdavanja:
28.1.2011.
Posjeta: 2.202 *