hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Proizvodnja bioplina na mljekarskim farmama: primjer Hrvatska

Nikola Bilandžija
Neven Voća   ORCID icon orcid.org/0000-0003-1016-3260 ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb
Tajana Krička
Vanja Jurišić
Ana Matin

Puni tekst: engleski, pdf (761 KB) str. 22-29 preuzimanja: 790* citiraj
APA 6th Edition
Bilandžija, N., Voća, N., Krička, T., Jurišić, V. i Matin, A. (2013). Biogas production on dairy farms: A Croatia case study. Mljekarstvo, 63 (1), 22-29. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/98226
MLA 8th Edition
Bilandžija, Nikola, et al. "Biogas production on dairy farms: A Croatia case study." Mljekarstvo, vol. 63, br. 1, 2013, str. 22-29. https://hrcak.srce.hr/98226. Citirano 18.10.2019.
Chicago 17th Edition
Bilandžija, Nikola, Neven Voća, Tajana Krička, Vanja Jurišić i Ana Matin. "Biogas production on dairy farms: A Croatia case study." Mljekarstvo 63, br. 1 (2013): 22-29. https://hrcak.srce.hr/98226
Harvard
Bilandžija, N., et al. (2013). 'Biogas production on dairy farms: A Croatia case study', Mljekarstvo, 63(1), str. 22-29. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/98226 (Datum pristupa: 18.10.2019.)
Vancouver
Bilandžija N, Voća N, Krička T, Jurišić V, Matin A. Biogas production on dairy farms: A Croatia case study. Mljekarstvo [Internet]. 2013 [pristupljeno 18.10.2019.];63(1):22-29. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/98226
IEEE
N. Bilandžija, N. Voća, T. Krička, V. Jurišić i A. Matin, "Biogas production on dairy farms: A Croatia case study", Mljekarstvo, vol.63, br. 1, str. 22-29, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/98226. [Citirano: 18.10.2019.]

Sažetak
S ciljem utvrđivanja razlika u produkciji i sastavu bioplina kao i kvaliteti fermentiranog ostatka nakon anaerobne fermentacije sirovina s farmi muznih krava u Hrvatskoj, provedena su istraživanja na bioplinskom laboratorijskom postrojenju na Agronomskom fakultetu. Sirovine u ovom istraživanju bile su goveđi gnoj, kukuruzna silaža, sjenaža i mješavina jednakih omjera (1/3) svih sirovina. Svaka istraživana sirovina analizirana je u tri ponavljanja, u jednakom vremenskom razdoblju (35 dana) i temperaturi fermentacije (35 °C), pri mezofilnim uvjetima. Provedenim istraživanjima utvrđeno je da se produkcija bioplina najbolje ostvarivala kod kukuruzne silaže, dok je njegov sastav, s energetsko-ekološkog stajališta, bio prihvatljiv u svim istraživanim uzorcima. Fermentirani ostatci, koji su blago alkalni, sadrže niske udjele suhe tvari od koje je približno 70 % organska tvar. Analizom N:P:K, vrijednostima biogenih elemenata i teških metala može se zaključiti da se fermentirani ostatci svih ulaznih sirovina mogu primijeniti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ključne riječi
anaerobna fermentacija; farme muznih krava; bioplin; fermentirani ostatak

Hrčak ID: 98226

URI
https://hrcak.srce.hr/98226

[engleski]

Posjeta: 1.257 *