Izvorni znanstveni članak

Proizvodnja bioplina na mljekarskim farmama: primjer Hrvatska

Nikola Bilandžija
Neven Voća orcid.org/0000-0003-1016-3260 ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb
Tajana Krička
Vanja Jurišić
Ana Matin

Sažetak

S ciljem utvrđivanja razlika u produkciji i sastavu bioplina kao i kvaliteti fermentiranog ostatka nakon anaerobne fermentacije sirovina s farmi muznih krava u Hrvatskoj, provedena su istraživanja na bioplinskom laboratorijskom postrojenju na Agronomskom fakultetu. Sirovine u ovom istraživanju bile su goveđi gnoj, kukuruzna silaža, sjenaža i mješavina jednakih omjera (1/3) svih sirovina. Svaka istraživana sirovina analizirana je u tri ponavljanja, u jednakom vremenskom razdoblju (35 dana) i temperaturi fermentacije (35 °C), pri mezofilnim uvjetima. Provedenim istraživanjima utvrđeno je da se produkcija bioplina najbolje ostvarivala kod kukuruzne silaže, dok je njegov sastav, s energetsko-ekološkog stajališta, bio prihvatljiv u svim istraživanim uzorcima. Fermentirani ostatci, koji su blago alkalni, sadrže niske udjele suhe tvari od koje je približno 70 % organska tvar. Analizom N:P:K, vrijednostima biogenih elemenata i teških metala može se zaključiti da se fermentirani ostatci svih ulaznih sirovina mogu primijeniti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ključne riječi

anaerobna fermentacija; farme muznih krava; bioplin; fermentirani ostatak

Hrčak ID:

98226

URI

https://hrcak.srce.hr/98226

Datum izdavanja:

13.3.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.427 *