hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Dalmacija u mijeni XVIII./XIX. stoljeća

Ivan Pederin

Puni tekst: hrvatski, pdf (363 KB) str. 7-20 preuzimanja: 577* citiraj
APA 6th Edition
Pederin, I. (2012). Dalmacija u mijeni XVIII./XIX. stoljeća. Adrias, (18), 7-20. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/99685
MLA 8th Edition
Pederin, Ivan. "Dalmacija u mijeni XVIII./XIX. stoljeća." Adrias, vol. , br. 18, 2012, str. 7-20. https://hrcak.srce.hr/99685. Citirano 20.10.2019.
Chicago 17th Edition
Pederin, Ivan. "Dalmacija u mijeni XVIII./XIX. stoljeća." Adrias , br. 18 (2012): 7-20. https://hrcak.srce.hr/99685
Harvard
Pederin, I. (2012). 'Dalmacija u mijeni XVIII./XIX. stoljeća', Adrias, (18), str. 7-20. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/99685 (Datum pristupa: 20.10.2019.)
Vancouver
Pederin I. Dalmacija u mijeni XVIII./XIX. stoljeća. Adrias [Internet]. 2012 [pristupljeno 20.10.2019.];(18):7-20. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/99685
IEEE
I. Pederin, "Dalmacija u mijeni XVIII./XIX. stoljeća", Adrias, vol., br. 18, str. 7-20, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/99685. [Citirano: 20.10.2019.]

Sažetak
U ovom radu čita se o promjenama u Dalmaciji i na Jadranu u doba od kraja XVIII. st. do sredine XIX. st. Mleci su u to doba bili sve manje gospodari Culphusa jer je krijumčara pirata bilo sve više, Osmanska carevina bivala sve slabija, radi čega je opadala napetost između ove dvije sile, a i napetost između Dubrovnika, osmanskog podanika i njegova najljućeg neprijatelja i zavidnika Mletaka. Na drugoj strani na Jadranu je bivala sve jača napetost između Habsburgovca i Francuske, odnosno Napuljske kraljevine. U Habsburškoj carevini je opala napetost prema Osmanima u vojnoj granici, ali je u trvenjima s Napuljskom kraljevinom jačala važnost i uloga Senja.
Prije Napoleonskih ratova Carevina je stekla Dalmaciju i odmah pokušala preko nje početi ekspanziju na jugoistok, a to su nastojali i Francuzi. Austrija taj prodor nije nastavila poslije sloma Napoleona, kako su to predlagali hrvatski generali Dvoru, ali ne i Metternich koji je bio za čuvanje Osmanske carevine. C. k. Države, kako se Austrija službeno zvala. Austrija je ipak uvela građanski zakonik, suvremeno sudstvo, školstvo, zemljišnik i katastar, izgradila je luke i uspostavila pomorsku rasvjetu. Dalmacija, a osobito Zadar postala je mjesto odakle se motrila djelatnost tajnih sekti na Zapadu i zbivanja u Osmanskoj carevini. Umjetničko nasljeđe Dalmacije sticalo je sve više ugled u Beču.
Mađarski ustanak izazvao je hrvatski ban domaršal barun Jelačić, a onda je preporučio Dvoru ekspanziju na jugoistok do koje je i došlo kad je Crna Gora priznala austrijski protektorat 1872., pa je Dvor poslao dva hrvatska domaršala baruna Josipa Filipovića i Stjepana Jovanovića da oslobode, prvi Bosnu, a drugi Hercegovinu 1878. Godine 1881. i Srbija je priznala austrijski protektorat.

Ključne riječi
klasicizam; Dalmacija; Austrija; Francuska; Bosna

Hrčak ID: 99685

URI
https://hrcak.srce.hr/99685

[engleski]

Posjeta: 1.005 *