hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Dubrovački klasicistički krugovi

Goran Vuković   ORCID icon orcid.org/0000-0003-2477-699X

Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) str. 35-60 preuzimanja: 693* citiraj
APA 6th Edition
Vuković, G. (2012). Dubrovački klasicistički krugovi. Adrias, (18), 35-60. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/99687
MLA 8th Edition
Vuković, Goran. "Dubrovački klasicistički krugovi." Adrias, vol. , br. 18, 2012, str. 35-60. https://hrcak.srce.hr/99687. Citirano 18.10.2019.
Chicago 17th Edition
Vuković, Goran. "Dubrovački klasicistički krugovi." Adrias , br. 18 (2012): 35-60. https://hrcak.srce.hr/99687
Harvard
Vuković, G. (2012). 'Dubrovački klasicistički krugovi', Adrias, (18), str. 35-60. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/99687 (Datum pristupa: 18.10.2019.)
Vancouver
Vuković G. Dubrovački klasicistički krugovi. Adrias [Internet]. 2012 [pristupljeno 18.10.2019.];(18):35-60. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/99687
IEEE
G. Vuković, "Dubrovački klasicistički krugovi", Adrias, vol., br. 18, str. 35-60, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/99687. [Citirano: 18.10.2019.]

Sažetak
Klasicizam je kao stil i kao intelektualna tradicija u Dubrovniku dugo bio slabo istražen, a stanje se počelo mijenjati tek koncem prošlog stoljeća. Tada se zbog određenih uzroka povezanih s tadašnjim političkim i društvenim zbivanjima pojavio niz studija, prijevoda i ponovnih izdanja relevantnih djela, čime su u historiografiji i povijesti umjetnosti, filozofiji i povijesti književnosti unaprijeđene spoznaje o toj epohi. Ali u njima su se pojedini autori i njihova ostvarenja uglavnom promatrali unutar granica zasebnih disciplina, poradi čega se javilo nekoliko problema. Prvi se tiče autora univerzalnih interesa, što su se okušali na više područja, pa njihov doprinos nije mogao biti adekvatno sagledan u okviru jedne struke. Drugi proizlazi iz činjenice da se bez svojevrsnog metodologijskog pluralizma u pristupu nije mogla pouzdano odrediti kronologija i dinamika stila, od prvih očitovanja novih afiniteta nakon 1690. godine do terminalnih pojava sredinom 19. stoljeća. Tako je ostao nejasan i njegov opseg, posve izniman za grad što ne leži uz obale Tibera ili Seine već pod balkanskim klisurama, a ipak obuhvaća tri generacije i pedesetak relevantnih predstavnika, čija se djelatnost može pratiti izvan domovine bar u Italiji, Francuskoj, Engleskoj, Austriji i Njemačkoj. Napokon, izostalo je i zadovoljavajuće tumačenje toga fenomena, pa je prošla gotovo nezapaženo uloga koju su u afirmaciji klasicizma u Dubrovniku imali isusovački te kasnije pijaristički Collegium Rhagusinum i rimska kolonija polaznika toga zavoda. Stoga je namjera ovog rada preciznije mapirati pojavu klasicizma u Dubrovniku i odrediti njen intenzitet. Kompleksnost njegova karaktera ilustrirati će se ostvarenjima i zamislima na područjima književnosti, arheologije, likovnih umjetnosti i političke teorije, dok će se analizom genealogija pojedinih djela ukazati na povezanost tadašnjih nastojanja s prošlošću i budućnošću.

Ključne riječi
klasicizam; periodizacija; scijentizacija arhitekture; kanonizacija kulturne tradicije; klasični republikanizam; Dubrovnik

Hrčak ID: 99687

URI
https://hrcak.srce.hr/99687

[engleski]

Posjeta: 1.023 *