hrcak mascot   Srce   HID

Esej

Historijska pripovjednost i problem istine u historijskom prikazivanju

Hayden White

Puni tekst: hrvatski, pdf (137 KB) str. 621-635 preuzimanja: 1.038* citiraj
APA 6th Edition
White, H. (2004). Historijska pripovjednost i problem istine u historijskom prikazivanju. Časopis za suvremenu povijest, 36 (2), 621-635. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/750
MLA 8th Edition
White, Hayden. "Historijska pripovjednost i problem istine u historijskom prikazivanju." Časopis za suvremenu povijest, vol. 36, br. 2, 2004, str. 621-635. https://hrcak.srce.hr/750. Citirano 07.12.2021.
Chicago 17th Edition
White, Hayden. "Historijska pripovjednost i problem istine u historijskom prikazivanju." Časopis za suvremenu povijest 36, br. 2 (2004): 621-635. https://hrcak.srce.hr/750
Harvard
White, H. (2004). 'Historijska pripovjednost i problem istine u historijskom prikazivanju', Časopis za suvremenu povijest, 36(2), str. 621-635. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/750 (Datum pristupa: 07.12.2021.)
Vancouver
White H. Historijska pripovjednost i problem istine u historijskom prikazivanju. Časopis za suvremenu povijest [Internet]. 2004 [pristupljeno 07.12.2021.];36(2):621-635. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/750
IEEE
H. White, "Historijska pripovjednost i problem istine u historijskom prikazivanju", Časopis za suvremenu povijest, vol.36, br. 2, str. 621-635, 2004. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/750. [Citirano: 07.12.2021.]

Sažetak
Je li prošlost priča? Oko tog kratkog i, na prvi pogled, suvišnoga pitanja vrti se ne samo esej koji je pred nama, već i čitava postmodernistička rasprava o povijesti. U jedno nema sumnje: prošlost predstavljamo kao priču i prošlost rekonstruiramo (uglavnom) na osnovu priča. Ovime smo ukratko opisali povijest kao istraživačku (znanstvenu) djelatnost i jasno predočili njenu povezanost s pričom odnosno pripovijedanjem. Upravo zbog te jasne veze povijesti s pričom, ono pitanje s kojim smo započeli uvod čini nam se suvišnim. Ali povijest ( shvaćena u smislu koji smo prije spomenuli) nije prošlost; ona tek opisuje, prepričava prošle događaje.
Jedan od prvih povjesničara koji su počeli ukazivati na spomenutu problematiku bio je Hayden White, američki filozof i povjesničar rođen 1928. godine. Njegova knjiga Metahistory: The Historical Imagination in Nineteenth Century Europe iz 1973. godine predstavljala je pionirski rad u uvođenju problema poznatog kao “lingvistički zaokret” u predmet historiografije. Stavljajući povijesnu znanost kao predmet te iste znanosti on ju ustvari razotkriva kao poetičku djelatnost, čime je pokrenuo raspravu koja do danas nije prestala.
U eseju koji je ovdje predstavljen, White na primjeru prikazivanja Holokausta pokazuje presudan utjecaj načina pripovjedanja u prikazivanju prošlosti. Nudi li nam se Holokaust, kao prošli događaj nesumnjive strave i nesreće, sam po sebi kao tragedija, ili ga se može prikazati u nekom dugom pripovjednome modusu? Ako pak tragedija nije jedini mogući način prikazivanja Holokausta, znači li to da narav događaja ne određuje vrstu priče koju možemo uporabiti u njegovu prikazivanju? A što tek reći o stavu na koji se White osobito osvrće u eseju po kojemu Holokaust predstavlja događaj kojeg u potpunosti ne može ispričati nikakav ljudski jezik. Ako je tomu tako, zaključak je jasan: prošlost nije priča. Prošlost dakle nije priča, dok povijest to jest; na taj način kida se veza povjesničarske djelatnosti i njenog predmeta- prošlih zbivanja, veza koju povjesničar u pravilu uzima kao samu po sebi razumljivom.

Hrčak ID: 750

URI
https://hrcak.srce.hr/750

Posjeta: 1.870 *