hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Dilema mladih otočana: ostanak ili odlazak s otoka Primjer šibenskih otoka

Dragutin Babić ; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Ivan Lajić

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 61-82 preuzimanja: 767* citiraj
APA 6th Edition
Babić, D. i Lajić, I. (2001). Dilema mladih otočana: ostanak ili odlazak s otoka Primjer šibenskih otoka. Sociologija i prostor, 39 (1/4 (151/154)), 61-82. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/100229
MLA 8th Edition
Babić, Dragutin i Ivan Lajić. "Dilema mladih otočana: ostanak ili odlazak s otoka Primjer šibenskih otoka." Sociologija i prostor, vol. 39, br. 1/4 (151/154), 2001, str. 61-82. https://hrcak.srce.hr/100229. Citirano 28.09.2021.
Chicago 17th Edition
Babić, Dragutin i Ivan Lajić. "Dilema mladih otočana: ostanak ili odlazak s otoka Primjer šibenskih otoka." Sociologija i prostor 39, br. 1/4 (151/154) (2001): 61-82. https://hrcak.srce.hr/100229
Harvard
Babić, D., i Lajić, I. (2001). 'Dilema mladih otočana: ostanak ili odlazak s otoka Primjer šibenskih otoka', Sociologija i prostor, 39(1/4 (151/154)), str. 61-82. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/100229 (Datum pristupa: 28.09.2021.)
Vancouver
Babić D, Lajić I. Dilema mladih otočana: ostanak ili odlazak s otoka Primjer šibenskih otoka. Sociologija i prostor [Internet]. 2001 [pristupljeno 28.09.2021.];39(1/4 (151/154)):61-82. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100229
IEEE
D. Babić i I. Lajić, "Dilema mladih otočana: ostanak ili odlazak s otoka Primjer šibenskih otoka", Sociologija i prostor, vol.39, br. 1/4 (151/154), str. 61-82, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100229. [Citirano: 28.09.2021.]

Sažetak
U radu je izložena analiza rezultata empirijskog istraživanja predmigracijskog
mnijenja mladih o toćana , provedenoga na šibenskim otocima Prvić, Zlarin i
Krapanj u travnju 2000. godine . Istraživanjem su obuhvaćena 43 učenika-putnika sa
šibenskih otoka (osnovnoškolci i srednjoškolci), prosvjetni djelatnici na otocima i u
Šibeniku (učitelji , profesori, pedagozi, ravnatelji), te predstavnici otočne javnosti.
Cilj istraživanja bio je spoznati temeljnu dilemu učenika-putnika: je li za njih bolje
ostati na otoku ili potražiti neku novu destinaciju u kojoj će se moći profesionalno ,
statusno i u drugim važnim segmentima života afirmirati. Podaci su prikupljeni metodom
ankete i intervjua, a obrađeni su programom za osobna računala . U radu su
interpretirani rezultati dobiveni metodom ankete na učenicima-putnicima . Budući
da su 43 obuhvaćena učenika-putnika vrlo blizu učeničkoj populaciji ova tri šibenska
otoka, ve ć to ukazuje i na osnovni problem većine hrvatskih (pa time i šibenskih)
otoka: nedostatak mladog stanovništva i permanentnu depopulaciju. Važnu
prednost otoka pred većinom ostalih destinacija čine ekološki resursi. Ekološke
prednosti otoka mladi otočani percipiraju mogućim čimbenikom svoga ostanka na
njima. Najvećim nedostacima, a time i potisnim čimbenicima , oni izdvajaju nedostatak
mladih na otoku i nedovoljnu prometnu povezanost s obalom, osobito noću i u
danima vikenda. Preseljenje na kopno nameće se stoga kao realna alternativa.
Zbog naslijeđenih obrazaca ponašanja muške i ženske populacije na otocima, a naročito tradicije nasljeđivanja obiteljskog imanja po muškoj liniji, preseljenje zaokuplja
mnogo više učenica nego učenika . Nepostojanje kvalitetnijih i raznolikih sadržaja
slobodnog vremena, dodatan je potisni čimbenik u migracijama mladih
otočana . Mladi sa šibenskih otoka ipak su bliže odlasku nego ostanku, što perspektivu
otoka ne čini prosperitetnom. Autori zaključuju da samo jača intervencija
države može zaustaviti dosadašnje ne povoljne trendove, te pomoći u rješavanju
ove svojevrsne otočne >>kvadrature kruga«.

Ključne riječi
depopulacija; dnevna cirkulacija; predmigracijsko mnijenje; antiemigracijska politika; šibensko otočje

Hrčak ID: 100229

URI
https://hrcak.srce.hr/100229

[engleski]

Posjeta: 1.202 *