hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Hrvatski otoci u deset slika Prilog procjeni utjecaja turizma na razvoj hrvatskih otoka

Eduard Kušen ; Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (4 MB) str. 109-152 preuzimanja: 643* citiraj
APA 6th Edition
Kušen, E. (2001). Hrvatski otoci u deset slika Prilog procjeni utjecaja turizma na razvoj hrvatskih otoka. Sociologija i prostor, 39 (1/4 (151/154)), 109-152. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/100236
MLA 8th Edition
Kušen, Eduard. "Hrvatski otoci u deset slika Prilog procjeni utjecaja turizma na razvoj hrvatskih otoka." Sociologija i prostor, vol. 39, br. 1/4 (151/154), 2001, str. 109-152. https://hrcak.srce.hr/100236. Citirano 19.09.2021.
Chicago 17th Edition
Kušen, Eduard. "Hrvatski otoci u deset slika Prilog procjeni utjecaja turizma na razvoj hrvatskih otoka." Sociologija i prostor 39, br. 1/4 (151/154) (2001): 109-152. https://hrcak.srce.hr/100236
Harvard
Kušen, E. (2001). 'Hrvatski otoci u deset slika Prilog procjeni utjecaja turizma na razvoj hrvatskih otoka', Sociologija i prostor, 39(1/4 (151/154)), str. 109-152. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/100236 (Datum pristupa: 19.09.2021.)
Vancouver
Kušen E. Hrvatski otoci u deset slika Prilog procjeni utjecaja turizma na razvoj hrvatskih otoka. Sociologija i prostor [Internet]. 2001 [pristupljeno 19.09.2021.];39(1/4 (151/154)):109-152. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100236
IEEE
E. Kušen, "Hrvatski otoci u deset slika Prilog procjeni utjecaja turizma na razvoj hrvatskih otoka", Sociologija i prostor, vol.39, br. 1/4 (151/154), str. 109-152, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100236. [Citirano: 19.09.2021.]

Sažetak
Kvalitativnom metodom, opservacijom sa sudjelovanjem te interviewom,
koju je primjenjivao obnašajući svoju profesionalnu ulogu znanstvenika-planera i
kao turist - u obje uloge zaljubljenik i poklonik ljepota nedirnutog i s mjerom
oplemenjenog prirodnog pejsaža, autor u deset »S li ka« prikazuje svu raznolikost
prirodno-geografskih i socio-kulturnih značajki hrvatskih otoka. Pri tome pozornost
usmjerava na transformacije uzrokovane razvojem turizma, ponajprije masovnog,
na otocima, i to na promjene u prostoru , ali jednako tako i u sustavu vrijednosti i
stilu života o točan a . Znanstveno-stručni okvir, odnosno interpretacijski ključ , ovoga
rada određen je dvijema disciplinama: prostornim planiranjem i turizmom.
Autor je u deset >>Slika« prezentirao hrvatski otočni prostor od otoka Krka, na sjeveru,
do otoka Mljeta, na jugu, kojima je obuhvatio 12 otoka i 22 turistička lokaliteta.
Vremenski obuhvat ovih »Slika<< iznosi 45 godina, od kojih neke imaju veću frekvenciju
opservacija, kao primjerice južna strana otoka Hvara (šest turističkih sezona)
koja studiji daje obilježje longitudinalnosti. Prostorni razmještaj i vremenska distribucija
opservacija prikazani su u dva paralelna grafička priloga.
Svaka „slika“ sadrži opis opservacije i komentar s valorizacijom, koji potvrđuju
uvodnu tezu o tome da hrvatski otočni prostor ne č ini idealnu homogenu regiju,
nego da svakom pojedinom otoku , čak i dijelovima pojedinih velikih otoka, valja
pristupati oprezno i uvijek ih valorizirati zasebno. Prikupljeni podaci govore i znatno
više od navedene konstatacije, te će zasigurno i u budućnosti moći poslužiti za
daljnja istraživanja. Vrijednosti ovoga rada pridonosi i način na koji je autor riješio
konflikt svojih uloga kao planera turizma i kao korisnika tih usluga - turiste.

Ključne riječi
hrvatski otoci; prostorno planiranje; turizam na otocima

Hrčak ID: 100236

URI
https://hrcak.srce.hr/100236

[engleski]

Posjeta: 1.029 *