hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/geoadria.91

Geografski aspekt proučavanja trajektnog prometa: primjer hrvatskog otočja

Vuk Tvrtko Opačić

Puni tekst: hrvatski, pdf (358 KB) str. 95-109 preuzimanja: 3.457* citiraj
APA 6th Edition
Opačić, V.T. (2002). Geografski aspekt proučavanja trajektnog prometa: primjer hrvatskog otočja. Geoadria, 7 (2), 95-109. https://doi.org/10.15291/geoadria.91
MLA 8th Edition
Opačić, Vuk Tvrtko. "Geografski aspekt proučavanja trajektnog prometa: primjer hrvatskog otočja." Geoadria, vol. 7, br. 2, 2002, str. 95-109. https://doi.org/10.15291/geoadria.91. Citirano 08.12.2021.
Chicago 17th Edition
Opačić, Vuk Tvrtko. "Geografski aspekt proučavanja trajektnog prometa: primjer hrvatskog otočja." Geoadria 7, br. 2 (2002): 95-109. https://doi.org/10.15291/geoadria.91
Harvard
Opačić, V.T. (2002). 'Geografski aspekt proučavanja trajektnog prometa: primjer hrvatskog otočja', Geoadria, 7(2), str. 95-109. https://doi.org/10.15291/geoadria.91
Vancouver
Opačić VT. Geografski aspekt proučavanja trajektnog prometa: primjer hrvatskog otočja. Geoadria [Internet]. 2002 [pristupljeno 08.12.2021.];7(2):95-109. https://doi.org/10.15291/geoadria.91
IEEE
V.T. Opačić, "Geografski aspekt proučavanja trajektnog prometa: primjer hrvatskog otočja", Geoadria, vol.7, br. 2, str. 95-109, 2002. [Online]. https://doi.org/10.15291/geoadria.91

Sažetak
U radu je prikazana važnost prostornog, geografskog aspekta u proučavanju trajektnog prometa, prvenstveno na primjeru hrvatskog otočja. Značenje trajektnog prometa razmotreno je u regionalnom razvoju Europske unije u cjelini, kao i na izabranim primjerima pojedinih država. Analitički dio rada odnosi se na proučavanje međuodnosa trajektnog prometa i dvije njegove najmarkantnije indirektne posljedice na hrvatskim otocima, a to su demografska kretanja i turizam. Uočena je uska, izravna povezanost između trajektnoga prometa i turizma te između trajektnoga prometa i općega kretanja stanovništva. Budući da nije ustanovljena korelacija između indeksa sezonalnosti frekvencije trajektnih linija (direktan odraz turizma) i indeksa promjene općega kretanja stanovništva na analizom obuhvaćenim hrvatskim otocima, može se konstatirati da turizam, kao glavna gospodarska aktivnost hrvatskih otoka, može ublažiti, - ali ne i drastično smanjiti - depopulacijska obilježja općega kretanja stanovništva otočnoga prostora Hrvatske.

Ključne riječi
hrvatski otoci; trajektni promet; demografski razvoj; otočni turizam; regionalni razvoj

Hrčak ID: 9624

URI
https://hrcak.srce.hr/9624

[engleski]

Posjeta: 4.460 *